Wednesday, April 27, 2011

123 Kazu Sarampu Akontese Iha Distritu Dili



“CNCM-SURTU (Komisaun Nasional Kontrola Moras surtu ka Outbreak) preparadu luta hasoru moras ne’e.
28 Abril 2011
Dili Saude-semanal
Moras sarampu mak hanesan moras ne’ebé fasil, Da’et husi ema ida ba ema seluk ka doensas kontaziozas. Moras ne’ebé refere ho lian idonesia nian dehan Campak ne’ebé ba bebe idade fulan sia sempre hetan iha Postu SISCa, Postu Saude ka SISCa ne’ebé besik iha komunidade. Maibe realidade hatudu oinseluk agora dadaun iha komunidade nia le’et liu-liu iha parte Don Alexo Cortereal Comoro no fatin balun iha Dili laran akontese surtu ne’e iha semana ida liuba.
Ho hanoin hirak ne’e Ministerio da saude liu husi Komisaun Nasional ba Kontrola moras Surtu hahu halao hikas ninia knar ne’ebé lidera diretamente husi Prezidente Komisaun nian mak Dr. Nelson Martins, MD,MHM,PhD. Hamutuk ho sub-komisaun CNCM-SURTU, Mak hanesan Direktora Saude Komunitaria, Reprezentante ka peritus husi WHO organizasaun Saude Mundial, Adjuntu no Xefe Promosaun Saude komunitaria Ministerio da saude RDTL, Xefe Ambiental, Surveilance ministerio da saude, Farmasia, Ospital Nasional Guido Valadares, Laboratoriu Nasional, Protokolu no Komuniksaun Social Ministerio da saude RDTL.
Bazeia ba dadus ne’ebé hetan husi Gabinete SIS-VE (Sistema informasaun Ministerio da Saude )katak komesa husi dia 27-28 Abril 2011 akontese Moras Surtu iha Timor Leste, Identifika moras Sarampu iha Distritu Dili (centru Saude Comoro no centru Saude Bairopite) relata moras sarampu hamutuk 12 Kazus, husi total hirak ne’e 82 % identifika afeta grupu idade tinan lima mai kraik. Iha parte seluk akontese mos ida distritu Ermera relata Kazus hamutuk, 7 mayoria relata husi centru saude Atsabe, 57 % kazus konsentra iha grupu idade tinan liman mai kraik.
Husi total kazus ne’ebé ministerio da saude hetan mayoria akontese ba labarik ho idade fulan ne’en (6) too tinan 14. Mesmu imformasaun konaba estatus imunizasaun la konsege akumula kompletamente maibe minimu imformasaun ne’ebé halibur iha numeru ne’ebé signifikante akontese ba labarik sira ne’ebé la hetan imunizasaun Kompleta.
Aktividade investigasaun no foti sampel iha Dili laran kontinua lao hanesan bai-bain no agora dadaun ekipa mos konsentra iha ermera, No relata kazus kuaze lor-loron.
Iha posibilidade akontese aumenta iha seman hirak oin mai tanba kazu sarampu ne’e akontese ba idade mayoria entre 5-14. Situasaun distritu dili ho ermera la iha diferensia tanba husi loron ba loron kontinua aumenta.
Asaun ne’ebé ministerio da saude foti liu husi komunisaun Nasional Kontrola Moras Surtu ka Outbreak mak:
mantein Vigilansia moras sarampu, atu garante kazu sarampu hotu relata pontual tuir hirarkia servisu saude nian, Kontinua servisu ho Sub-Komisaun sira atu elabora investigasaun no foti sampel ran liu-liu iha fatin sira ne’ebé relata kazu sarampu hanesan ermera ho Distritu Dili, hasae konhesementu staff ba jestaun kliniku moras sarampu hodi prevene kondisoens grave ne’ebé impaktu ba mortalidade, Fornese imformasaun ne’ebé nesesaria ba komunidade liu husi promosaun saude Media hotu ne’ebé iha rai laran hodi alert aba komunidade sira no liu-liu mak sira ne’ebé afektadu moras ne’ebé refere (sarampu), organizasa aktividade, Imunizasaun no distiribusaun Vitamina “A” ba labarik ne’ebé ida menus husi tinan lima mai kraik.
CNCM-SURTU kontinua kordena preparative planu ne’ebé komprensivu ba intervensaun Sustentavel MS001

Komemorasaun Loron Mundial Malaria: “Atu hetan tratamentu ba moras Malaria tenke koko uluk Ran”


Maubara, 25 Abril 2011

Diskursu,
S.E Sra. Madalena M.H. Soares
Vice-Ministra Saúde RDTL
Exelensias,
Bainaka distinguidus
Kolega sira hotu no
Inan feton maun-alin sira hotu mak ha’u respeita no hadomi,
Onra boot ida hamutuk ho ita boot sira iha loron importante ida ne’e – Loron Mundial Malaria ba dala Tolu. Hanesan bain-bain kada tinan mundo tomak inklui Timor Leste selebra Loron Mundial Malaria ho objetivu hodi fanu nafatin ema hotu nia konsiensia konaba importansia atu servisu hamutuk hodi kombate moras Malaria iha ita nia rai. Numeru prevalensia moras Malaria iha Timor Leste hahu husi 2006 ho prevalensia hamutuk 220/1000 populasaun. no ate agora iha 2010 ita konsege redus ba 103/1000 populasaun. Kazu Malaria nebe rejistu as liu iha distrito : Covalima, Manatuto, Viqueque, Lautem, Aileu, Manufahi no Dili. Iha parte kontrolasaun Malaria nia mak hala’o ona distribuisaun Musquiteiro ho total : 195.000 ba inan isin rua (30%) no sei kontinua tau musquiteiro iha Centro Saude no mos posto SISCa hodi nune’e inan isin rua sira bele asesu nafatin, ho labarik menus husi tinan 5 (98%) nomos hala’o ona Pulverizasaun iha distrito 3 hanesan: Covalima, Manatuto no Dili (kobre ona 9000 ne signifika atinji ona 100%), hanesan piloto no sei kontinua ba distrito seluk.
Kazu moras malaria nebe a’as liu mak Malaria Falcifarum (76%) no Vivax (24%) iha 2010. No aimoruk tratamento nebe ita uza bazeia ba protokolo mak : Quarteem ba Malaria Falcifarum no Cloroquine no Primaquine ba Malaria Vivax. Tema International nia mak “Progress Achieve and Impact” no nasional mak “Atu Hetan Tratamentu ba Moras Malaria Tenke Koko Uluk Ran”. Tanba ne’e Guvernu liu husi Ministerio da Saude iha papel importante atu hola parte – atu fo garantia katak sei investe maka’as ho tulun no servisu hamutuk ho parseirus sira hotu hodi bele kombate moras Malaria husi ita nia rain.
Obrigada barak !

Monday, April 18, 2011

PROSESU PREPARA HAHAN NEBE SEGURU NO FATORES IMPORTANTE LIMA BA HAHAN NEBE SEGURU

REPÚBLIKA DEMOCRÁTICA DE TIMOR LESTE
MINISTÉRIO DA SAÚDE
DEPARTEMENTO DE SAÚDE AMBIENTAL
Antecedente
Tinan-tinan iha mundo rai-klaran ema tokon rihun rua maka hetan moras
tanba hahan nebe la seguru. Numeru ne’e sai hanesan 1/3 husi
populasaun mundo nian. Iha nasaun barak nebe sei desenvolve-an hela,
infesaun nebe daet liu husi hahan maka hanesan kausa prinsipal ba
hahan nebe la seguru. Ba ema nebe sofre hela malnutrisaun ka lakon
resistensia isin nian, infesaun liu husi hahan nebe hetan kontaminasaun
sei iha efeitu nebe bo’ot liu tan.
Iha Timor-Leste tinan-tinan iha relatoriu konaba kazu hetan veneno ka
infesaun tanba kontaminasaun liu husi hahan. Iha tinan 2002 iha
relatoriu kazu ba ema nain 5, tinan 2003 iha kazu 156, tinan 2004 iha
kazu 6 no tinan 2005 iha kazu 21.
Em jeral, situasaun moras nian tanba hahan nebe hetan kontaminasaun
mosu tanba la iha sistema kontrola hahan nian ida, la iha informasaun
konaba hahan nebe seguru ba sira nebe halao prosesu ba hahan no
konsumedores domestiku.
Tan ne’e, Ministério da Saúde RDTL servisu hamutuk ho Organizasaun
Saúde Mundial (OSM) publika “Manual Prosesu Prepara Hahan nebe
Seguru” ho lia menon “Fatores Importante 5 ba Hahan Nebe Seguru”. Lia
menon ne’e presiza atu habelar liu husi konhesimentu nivel populasaun
nian nebe ita hakarak hato’o lia menon ne’e ba sira.
Esplikasaun, komentariu no konselhu nebe hato’o iha manual ne’e laos
estandarde ida maibe fo deit figura konaba realidade no kultura nebe
presiza atu hetan konsiderasaun wainhira prepara material promosaun ba
hahan nebe seguru. Konteudo manual ne’e nian bele iha folin ba servisu
nain sira nebe involve iha promosaun konaba hahan nebe seguru ba
partisipante sira hanesan negosiante ba hahan no restaurante ki’ik sira
to’o ba klase mediu, negosiante hahan iha dalan nining, inspectur hahan
ka saneamentu nian, estudante sira kursu negosiu hotel nian,
organizasaun protetor konsumedores, mestri/a sira no estudante sira husi
eskola sekundaria nian.
Manual sempre usa acompanha nafatin ho poster “Xave lima ba hahan
nebe seguru”. Poster ne maka importante liu no manual hanesan ajuda ita
fo informasaun diak liu tan kona ba poster ne. Hanesan ema nebe fo
konselho no informasaun ba komunidade ita bot sira tenki kompreende
informasaun lima nebe iha poster nia laran. Razaun seluk tan maka Xave
lima ne tenki adapta ba kondisaun intelektual, kondisaun ekonomiku no
sosial populasaun ka ema nebe ita hato ba. Ne duni manual ne hanesan
deit guia ida ba ita bot sira wainhira fo informasaun iha base kona ba
poster.
3
BASIKUS BA HAHAN NEBE SEGURU
Lor-loron ema barak iha mundo rai-klaran hetan moras tanba saida maka
sira han ka konsume. Moras ne’e hanaran MORAS TANBA HAHAN NEBE
HETAN KONTAMINASAUN no kausa husi mikrobiu sira nebe perigu ka
substansia kimiku nebe iha veneno.
Mikrobiu nu’udar kriatura nebe ki’ik tebes nebe ita ema labele hare ho
matan bai-bain deit. Bakteria, virus, fungo no parasita sira ne’e hotu halo
parte ba mikrobiu.
Mikrobiu ho ninia medida nebe ki’ik ne’e maka presiza mikrobiu tokon ida
atu taka daun ida nia tutun. Bakteria ida bele fahe-an sai rua iha deit
minutu 15 nia laran. Ne’e katak iha horas 6 nia laran, bakteria ida bele
fahe-an sai tokon 16 (16.777 216).
Mikrobiu balun naturalmente diak ba ema. Mikrobiu balun ema uza atu
halo hahan hanesan keju, tempe, tahu no susu ben nebe sin no grosu, no
buat seluk tan nebe tulun ema halo prosesu digestaun.
Mikrobiu nebe la diak maka mikrobiu nebe halo dodok hodi halo hahan
dois, ema hakribit wainhira han no halo laran sae wainhira hare.
Mikrobiu ne’e perigu tebes tanba halo ita moras no bele oho mos. Mikrobiu
sira nebe perigu tebes sei la halo diferensia fisikamente ba hahan nebe sira
halo kontaminasaun tiha ona.
Kontrariu ho hanoin ema barak nian, ita sei la hatene husi ninia dois,
gostu iha nanal no ninia hatudu-an wainhira hahan ne’e sei halo ita moras
ka lae.
Mikrobiu depende teb-tebes ba buat ida ka ema ida atu muda. Mikrobiu
nebe muda husi fatin ida ba fatin seluk hanaran kontaminasaun ba-mai
ka kontaminasaun kruzada.
Kontaminasaun kruzada mosu direitamente no indireitamente liu husi
liman, tualha, hatais/roupa, ai-kabelak hodi tesi/prepara hahan, material
dapur nian, animal, bikang. Dala barak ema hetan veneno hahan nian liu
husi hahan tanba han buat ruma nebe iha ona kontaminasaun kruzada.
4
Maneira nebe dala barak liu mikrobiu transmite husi fatin ida ba fatin seluk
maka liu husi liman nebe foer
Mikrobiu sai nu’udar kausa moras nian, maibe substansia kimiku nebe iha
veneno mos bele halo ema moras. Substansia kimiku nebe iha veneno ne’e
maka hanesan:
1. Pestisida ba agrikultura no uma kain
2. Material pekuariu nian nebe uza hodi trata ou hakiak animal sira
3. Substansia kimiku nebe uza hodi hamos
4. Metal no polutante seluk ambiente nian.
5. Material aditivu nebe la uza didiak
6. Veneno nebe iha tiha ona iha ai-hahoris no animal..
Sintoma prinsipal sira husi moras nebe kausa liu husi hahan nebe
hetan kontaminasaun maka:
•Kabun nebe moras maka’as (kabun uat estika-an)
•Muta
•Diareia/ te ben.
Laos deit sintoma sira mensiona ona ne’e, bele mos mosu:
•Laran sae
•Isin manas
•Ulun moras.
Sintomas hirak nebe mosu depende ba kausa hetan veneno nian. Sintoma
hetan veneno nian bele mosu kedas liu tiha ita han buat ruma, ka liu tiha
loron ruma. Iha kazu barak, ninia sintoma ne’e mosu liu tiha 24-72 horas
hafoin han hahan nebe hetan kontaminasaun. Efeitu ba tempu naruk nian
maka hanesan arthritis nebe reativu, sindroma Guilliane Barre (em geral
maka hanesan paralitiku nebe hahu mosu) ka moras nebe kroniku
(infesaun kroniku iha te-oan nebe espertu patologia sira ladauk hetan lolos
ninia detalhe) bele mos relasiona ho moras nebe kausa husi hahan nebe
hetan kontaminasaun. Dala ruma moras tanba hahan hetan
kontaminasaun halo ema mate.
5
Residiu kimiku toksiku iha substansia hahan nian bele kausa efeitu tempu
naruk nian ba saúde nebe ema la hakarak
Saida maka ema ida tenki halo wainhira hetan moras ona?
Wainhira sintoma mosu, liu-liu diareia, hemu ka fo be barak hodi
prevene dehidrasaun
Labele prepara hahan wainhira moras. Maibe wainhira tenki prepara
duni hahan, uluk nanain labele haluha atu fase liman uza be no
sabaun
Lalais kedas buka tulun husi doutor (ba konsulta).
Ita bo’ot bele muda situasaun!
Hapara mikrobiu hirak nebe halo ita bo’ot no ema seluk moras hodi halo
tuir fatores importante lima ba hahan nebe seguru liu:
1. Observa limpeza;
2. Haketak hahan matak husi hahan nebe tein tiha ona;
3. Tein hahan ne’e to’o tasak didiak;
4. Mantein temperature hahan nian iha kondisaun nebe seguru,
no
5. Uza be no material hahan nian nebe seguru.
6
FATORES IMPORTANTE LIMA BA HAHAN NEBE SEGURU
FATOR IMPORTANTE IDA : Observa limpeza
1. Uluk nanain fase liman molok prepara hahan no fase liman bei-beik
durante prepara hahan;
2. Fase liman wainhira fila husi sentina ka haris fatin;
3. Fase no hamos tiha hotu parte leten material sira nebe uza tiha ona
hodi prepara hahan, no
4. Proteze dapur no ninia area sor-sorin sira husi insekto sira, animal
domestika no animal seluk tan.
1. “Fase liman molok prepara hahan no fase liman bei-beik durante prepara
hahan
Iha nasaun barak nebe sei desenvolve-an hela, dala barak sira fase
liman ho deit be, no hahalok ne’e ladun apropriadu. Ho termu “fase
liman” ema barak kumprende fase liman ho be, maibe sira la
kumprende, katak sabaun ne’e importante tebes no la hodi sabaun,
liman sira nebe fase ne’e la mos ida. Problema seluk tan maka em jeral
ema fase liman uza be nebe la mos.
Prepara hahan ne’e buat ida nebe ema la dun kumprende didiak. Karik
sabaun nebe kose ba liman la aplika didiak hodi kona liman laran deit
no liman laran deit maka mos (Liman laran no liman liur tenki kona
sabaun hodi nune sai mos hotu).
Sabaun :
Ema barak la iha kbi’it atu sosa sabaun/deterjente/pó no likidu hamos
nian.
Iha situasaun nebe problema principal maka buka hahan lor-loron nian
no buat sel-seluk tan atu tein, ne’e duni sosa sabaun ne’e buat ida nebe
la hanoin liu. Dala wain, ema uza ahi-kdesan hodi troka sabaun nebe
baratu (no mos diak ba ambiente) liu-liu hodi fase material dapur nian.
Presiza mos atu hetan atensaun katak iha kazu barak, maske iha ona
sabaun, ema barak la uza didiak sabaun ne’e, ho intensaun atu poupa
sabaun. Wainhira buat ne’e sai hanesan toman ida, tuir mai maske iha
sabaun mos ema balun sei la uza sabaun ne’e.
Be:
Iha kazu barak, be nebe iha la mos, ho razaun katak la iha be nebe suli.
Bai-bain ita hare (negosiante ki’ik sira iha dalan nining) iha balde ki’ik
ida ho be no ema hotu hatama liman ba balde ne’e hodi uza. Ita bele
hato’o lia menon ne’e no fo konselhu katak diak liu be nebe iha balde
laran ne’e kuru ho material nebe propriu nebe iha ninia kaer fatin nebe
7
naruk, atu nune’e liman la kona be ne’e. No mos maneira simples sira
atu desinfekta be tenki iha.
Konselhu atu hato’o lia menon:
“Fase didiak ó nia liman ho sabaun no be nebe naton molok halo prosesu
preparasaun ba hahan, prepara substansia hahan nian, tein, no prepara
iha meja”.
2. “Fase ó nia liman wainhira fila husi sentina ka haris fatin”
“Dala wain ema la uza sabaun ka la uza sabaun naton wainhira fila
husi sentina ka haris fatin, koi isin, hois inus ben.” Ema barak fase deit
sira nia liman ho be, ka be no tahu.
Fo atensaun ba buat ne’e
Liman:
Liman nu’udar fatin transmisaun moras nian, liu husi liman nebe la
mos bele kausa moras oin 16.
Moras hirak ne’e maka hanesan:
1. Lumbriga
2. Disentria Amuba
3. Disentria Basilair
4. Tifus Kabun nian
5. Hepatitis
6. Kholera
7. Gastro Enteritis
8. Parathypoid
9. Diareia
10. Virus polio
11. etc
“Sintina” katak soe be-boot no be kiik. Laos soe be boot deit
Iha razaun rua tansa maka ema iha obrigasaun atu hamos ka fase
liman, waihira usa tiha sintina.
i) Liman nebe kona foer iha sentina laran ka haris fatin, karik sai
foer
ii) Mikrobiu nebe moris besik ba area genital nian bele kausa moras.
Moras hirak ne so daet ba ema seluk wainhira ha n hahan ka hemu buat nebe kontaminadu tiha
ona no mikrobius sira ne. Kontaminasaun akontese waihira mikrobius nebe moris iha ema nebe
moras nia kabun laran sai hamutuk no nia sintina bot. Mikrobius ne bele kontamina iha aihan, be
no sasan sira. Mai be barak liu nia kontamina iha ita nia liman wainhira ita la fase liman depois
de ba sintina. Husi ita nia liman nia sei daet ba buat hotu- hotu nebe ita kaer.
Ba sintina kiik mos tenki fase liman tanba waihira ita iha sintina laran karik ita nia liman kaer
ka kontaktu ba sasan nebe kontaminadu tiha ona. Genital mos dala barak liu kontaminadu no
mikrobiu nebe sai husi sintina bot.
8
Liman Kukun:
Liman kukun nu’udar fonte importante kausa moras nian. Iha ita bo’ot
nia lia menon, iha konselhu atu hatama fraze nebe dehan katak sira
nebe prepara hahan tenki iha liman kukun nebe badak. Basá, liman
kukun nebe naruk susar atu hamos.
Liman laran deit maka hamos:
Fonte importante tebes nian ida ba infesaun maka ema barak, wainhira
uza sabaun, kose deit ba liman laran no laos ba liman tomak, no buat
ne’e kausa liman kukun la sai mos ida.
Wainhira los maka tenki fase liman?
Molok halo prosesu ba hahan no fase bei-beik durante prepara
hahan
Wainhira fila husi sentina ka haris fatin
Wainhira servisu tiha ho na’an matak ka na’an manu
Wainhira troka tiha labarik nia hatais/fraldas
Wainhira hamos tiha inus-ben
Wainhira fuma hotu tiha
Wainhira halimar hotu tiha ho animal domestika
Wainhira servisu hotu tiha ho lisu
Wainhira servisu hotu tiha ho pestisida ka material kimiku seluk
(inklui hirak nebe uza hodi hamos liman).
Konselhu atu hato’o lia menon:
“Wainhira fila husi sentina ka haris fatin, fase didiak liman rua ne’e
minimu dala rua ka dala tolu ho sabaun no be nebe naton. Observa atu
liman kukun sira badak nafatin. Observa limpeza ba liman kukun. Kose
didiak liman kukun ho sabaun sei tulun atu hamos liman kukun sira.”
9
3. “Fase no hamos didiak material hotu nebe uza tiha ona hodi
prepara hahan”
Lia fuan ‘Hamos’ dala ruma ema la kumprende didiak ninia sentidu.
Lia fuan ‘Material’ mos dala ruma ema la kumprende didiak. Ema
barak la iha kbi’it atu sosa deterjente, sabaun no sabaun pó hodi fase
no uza fali “ahi-kdesan” husi ai nebe ema sunu tiha ona.
Konselhu atu hato’o lia menon:
“Fase didiak uza deterjente (ka ahi-kdesan) no be nebe mos, material nebe
sei uza atu tau hahan ba ka tein ba (ai-kabelak dapur nian, simentiwainhira
prosesu tein nian halao iha simenti leten, etc). Hamos didiak mos
ho sabaun no be ka kose ho ahi-kdesan material hotu, tudik, koador no
material seluk tan nebe sei uza hodi tein no prepara hahan.
Hamos no tein iha tempu nebe hanesan hodi la fo oportunidade ba
mikrobiu atu moris.”
4. “Proteje dapur no ninia area sor-sorin husi insekto, animal
domestika no animal seluk tan”
Praktikalmente, maske iha ona esforsu nebe maksimal la taka ba
posibilidade atu asegura katak dapur livre ka mos husi pesti ka animal
sira.
Pesti, insekto, laho, barata, susuk no lalar ne’e buat ida nebe komum
iha nasaun sira nebe sei desenvolve-an, iha area remotu no mos sidade.
Tan ne’e, ita presiza hare konaba importansia husi tansa maka tuir
toman kultura Asia Tuan nian, dapur no ninia simenti ema fase lorloron
molok hahu prepara hahan no wainhira tein hotu ona.
Maske material sira fase tiha ona, presiza atu fase tan ho be nebe mos
molok uza fali sira.
10
Presiza diskute konaba importansia husi halo manutensaun atu animal
domestika no animal seluk do’ok husi fatin prosesu hahan nian (animal
domestika, manu no animal seluk tan nebe hakiak iha uma, etc).
Presiza nota mos katak uma barak maka uza karau ten nebe
marang hanesan material hodi sunu, maibe maneira ne’e “la mos”.
Konselhu atu hato’o lia menon:
“Haka’as-an atu mantein dapur livre husi laho, barata no lalar. Molok hahu
prepara hahan, uluk nanain hamos didiak fatin nebe sei uza atu prepara
hahan ho be no sabaun (ka ahi-kdesan). Hamos mos material sira dala ida
tan ho be molok hahu tein. Observa atu hahan sira taka metin. Soe foer
sira iha foer fatin. “
FATOR IMPORTANTE RUA: Haketak substansia hahan nebe sei
matak husi hahan nebe tasak ona
1. Hado’ok na’an matak, na’an manu no hahan tasi nian husi
substansia hahan seluk
2. Uza material suplementariu no material seluk nebe la hanesan ,
hanesan tudik no ai-kabelak tesi na’an no modo nian hodi servisu
ho substansia hahan nebe sei matak
3. Rai hahan iha fatin nebe taka metin atu evita kontaktu entre
substansia hahan nebe sei matak ho hahan nebe tasak ona.
1. “Haketak na’an matak, na’an manu no hahan husi tasi husi
substansia hahan sira seluk”
Substansia hahan nebe matak, liu-liu na’an, na’an manu no hahan
husi tasi no likidu husi hahan sira ne’e, bele iha mikrobiu perigu nian
nebe bele transmite ba substansia hahan seluk durante preparasaun
no rai diak.
Insektu sira hanesan lalar, barata, nehek bele lori mikrobiu husi fatin ida ba ida.
Lalar gosta ba kaer iha sasan nebe foer, sintina no soe foer fatin. Laho bele lori
moras hanesan tifus.
11
Transmisaun mikrobiu ne’e nian bele prevene liu husi mantein
substansia hahan nebe matak nafatin haketak husi hahan nebe tein
tiha ona, no hahan tuan haketak husi hahan nebe foun.
2. “Uza material dapur nian nebe la hanesan, tudik no aikabelak
tesi na’an ka modo nian hodi halo servisu ho
substansia hahan nebe sei matak”.
Hahan nebe tein tiha ona bele hetan kontaminasaun liu husi kontaktu
nebe lalais deit ho substansia hahan nebe sei matak.
Nune’e, haketak hahan sira ne’e ba malu laos deit iha tempu prosesu
tein nian maibe mos iha tempu koa nian, etc.
3. “Rai hahan sira iha fatin nebe taka metin atu evita kontaktu
entre substansia hahan nebe sei matak ho hahan nebe tasak
ona”.
Labele haluha atu fo hanoin haketak material hahan nian nebe uza tiha
ona husi material hahan nebe foun.
Hahan nebe rai kleur karik iha mikrobiu nebe bele transmite ba hahan
nebe foun wainhira la haketak sira.
Konsume uluk hahan nebe tuan ka soe deit!
Konselhu atu hato’o lia menon:
Labele haluha atu fase liman wainhira kaer substansia hahan nebe matak.
Haketak na’an matak, na’an manu, no hahan husi tasi husi substansia
hahan sira seluk. Uza material dapur nian hanesan tudik no ai-kabelak tesi
na’an no modo nian nebe la hanesan atu servisu ho substansia hahan
nebe sei matak (ekseptu wainhira material nebe uza ba servisu ho
substansia hahan nebe sei matak hamos no hamaran tiha ona molok uza
atu servisu ho hahan nebe prontu atu konsume.) Rai hahan iha fatin nebe
taka metin atu evita kontaktu entre substansia hahan nebe sei matak ho
hahan nebe prosesu tiha ona. Se usa karik jeleira rai substansia hahan
nebe prosesu ka tein tiha ona iha na’an nebe sei matak no na’an manu nia
leten atu evita likidu husi substansia hahan nebe sei matak monu ba
hahan nebe tein tiha ona. Prevene hena nebe uza tiha ona ba substansia
hahan nebe sei matak kona substansia hahan sira seluk.”
12
FATOR IMPORTANTE TOLU: Tein hahan to’o tasak didiak
1. Tein hahan to’o tasak didiak, liu-liu na’an, na’an manu, manu-tolun
no hahan husi tasi;
2. Ba hahan hanesan soupa no hahan nebe da’an, tein to’o nakali atu
asegura katak ninia temperatura to’o ona 70°C. Ba na’an no na’an
manu asegura katak ninia ben mos no laos ko’or mean. Buat nebe
ideal maka uza termometru ida hodi koko, no
3. Hamanas didiak hahan nebe tein tiha ona.
1. “Tein hahan to’o tasak didiak, liu-liu na’an, na’an manu,
manu-tolun no hahan husi tasi”.
Tein didiak bele hamate mikrobiu hotu nebe perigu. Hahan nebe presiza
atensuan espesial maka inklui na’an tetak, na’an tunu, na’an ruin
bo’ot no na’an manu tomak.
2. “Ba hahan hanesan soupa no hahan nebe da’an, tein to’o
nakali atu asegura katak ninia temperature to’o ona 70°C.
Ba na’an no na’an manu asegura katak ninia ben mos no laos
ko’or mean. Buat nebe ideal maka uza termometru ida hodi
koko”.
Termometru:
Iha ema oituan deit maka iha termometru iha uma, no oituan liu tan
maka uza nia atu tein. Wainhira la uza termometru, konseptu tein nian
to’o temperatura 70°C la validu ida.
Maske nune’e ba ema balun nebe la hatene uza termometru ka la iha
kbi’it atu sosa termometru, maka tenki esplika ba sira atu uza kores
hanesan indikadores “realizasaun” ba tein nebe diak no uza termu sira
hanesan be nafurin ka be nakali.
Wainhira uza termometru:
Tau termometru iha parte klaran husi na’an nebe mahar liu,
no
13
Asegura katak termometru ne’e la kona ba ruin ka parte
nining tasu nian.
Konselhu atu hato’o lia menon:
“Tein didiak liu-liu na’an, na’an manu, hahan husi tasi, to’o be nafurin ka
suar husi be nakali taka tomak hahan nebe tein hela.
Hahan hanesan soupa no modo ben tenki hamanas to’o nakali no mantein
iha kondisaun nakali minimu minutu ida.
Buat nebe ideal maka uza termometru.
Wainhira la iha termometru ba na’an no na’an manu, tenki asegura katak
na’an nian ben ne’e mos, parte laran husi na’an nian laos mean ona.
Hamanas fali hahan nebe tein tiha ona to’o suar sai ka suar husi be nebe
nakali taka tomak hahan nebe iha”.
FATOR IMPORTANTE HA’AT: Mantein temperature hahan nian iha
kondisaun nebe seguru
1. Labele husik hahan nebe tein tiha ona iha temperature ambiente
liu ba horas rua;
2. Halo malirin lalais hahan hotu nebe tein tiha ona ka hahan nebe
a’at lalais (diak liu menus husi temperatura 5°C);
3. Hamanas fali hahan nebe tein tiha ona (liu ba temperatura 60°C)
molok tau iha meja, no
4. Labele rai hahan kleur liu maske iha jeleira laran.
1. “Labele rai hahan nebe tein tiha ona iha temperatura
ambiente liu ba horas rua”
Iha kna’ar nain barak nebe lori hahan nebe tein tiha ona ba sira nia
servisu fatin. Iha situasaun hanesan ne’e, tempu horas rua la relevante
ona. Importante atu esplika ba sira katak liu tiha mais ou menus horas
rua hahan ne’e rai iha temperatura uma laran nian, mikrobiu sira
barak liu ona maka hela iha hahan ne’e nebe bele sai la seguru atu han
ka konsume.
Mikrobiu wainhira nia kaer ba hahan, nia presisa oras rua nia laran atu adapta nia an. So
depois de oras rua maka nia komesa fahe an hodi sai barak se kondisaun hanesan
temperatura no buat seluk tan permite. Ne duni se ita han hahan menos de oras rua tein
hotu tiha asegura katak hahan ne sei seguru. Depois de oras rua mikrobiu nebe daet tiha
ona ba hahan komesa sai barak no halo hahan ne la seguru.
14
2. “Halo malirin lalais hahan hotu nebe tein tiha ona ka hahan
hotu nebe a’at lalais (diak liu menos husi temperatura 5°C)”.
Iha suco barak no sidade balun iha Asia Sul la iha jeleira. Eletrisidade
nebe dala barak mate-moris sei halo jeleira la funsiona didiak durante
horas ruma nia laran iha loron ida. Jeleira tuan balun la iha gaveta jelu
nian. Buka solusaun seluk ida.
3. “Mantein hahan nebe tein tiha ona morna nafatin liu husi
hamanas sira nafatin (liu ba temperature 60°C) molok prepara
iha meja.”
Hamanas hahan sira to’o manas ka manas tebes signifika ninia
temperatura ne’e manas teb-tebes nebe halo susar ba liman nebe la
proteje atu kona. Hahan sei nafatin hetan protesaun wainhira rai iha
kondisaun nebe manas tanba mikrobiu sira sei la tahan moris iha
temperatura nebe a’as. Fo atensaun katak lia menon ne’e relasiona ho
hahan molok prepara iha meja.
4. ”Labele rai hahan kleur liu maske iha jeleira laran”.
Wainhira jeleira nafatin nakloke hanesan iha uma barak no fatin fa’an
sasan nian, maka susar atu mantein temperature jeleira nian, liu-liu
iha fatin nebe ho klima manas.
Konselhu atu hato’o lia menon:
“ Iha tempu manas, han hahan nebe foin maka tein ba. Han hahan ne’e
antes de horas rua-tolu nia laran liu tiha hahan ne’e tein.
Rai hahan (wainhira laos iha jeleira laran) iha fatin nebe malirin, no tenki
taka metin. Iha tempu bai-loron, wainhira hahan nebe tein tiha ona labele
rai iha jeleira nebe funsiona didiak, maka hahan ne’e tenki han kedas iha
prazu horas rua nia laran liu tiha hahan ne’e tein. Hahan nebe sona/fila
deit no uza mina barak hanesan naan bafado, na’an fahi sona bele rai
durante horas 5 to’o 10 liu tiha hahan ne’e tein.
Iha temperatura nebe menos de 5 C mikrobiu labele multiplika nia an. Hahan ida
nebe ita tein tasak ona no ita rai lalais iha temperatura menos de 5 C asegura katak
mikrobiu labele moris no sai batak iha hahan ne.
Iha temperatura nebe liu husi 60 C mikrobiu nebe daet ba hahan ne la consegue moris
no habarak nia an. Ne duni se ita tein hahan barak no ita hakarak rai liu oras rua ( ne
buat nebe sempre akontese wainhira ema Timor halo festa), hodi asegura katak hahan
ne seguru no mikrobius laiha diak liu ita rai iha ahi matan nia leten ka fogaun nia leten
hodi nune nia morna nafatin.
15
Ba hahan nebe tein tiha ona nebe rai iha jeleira laran, ka rai iha liur liu tiha
ba horas rua-tolu, maka tenki hamanas fila fali; diak liu hamanas fali to’o
manas didiak molok prepara iha meja.
Observa atu hahan hotu taka metin. Lalar bele transmite moras oi-oin.
Labele han hahan nebe tein tiha ona nebe hetan kontaktu husi lalar”.
FATOR IMPORTANTE LIMA : Uza be no material hahan nian nebe
seguru
1. Uza be nebe seguru ka halo be ne’e sai seguru
2. Hili substansia hahan nebe fresku no fisikamente diak
3. Hili substansia hahan nebe liu ona prosesu seguru nian, hanesan
susu ben nebe hetan ona prosesu pasteurisasi
4. Fase aifuan no modo tahan liu-liu wainhira hakarak han matak
deit, no
5. Labele uza substansia hahan nian nebe liu tiha ona ninia prazu.
1. “Uza be nebe seguru ka halo be ne’e sai seguru”.
Iha momentu 15 segundo labarik ida sei mate tanba diareia, barak liu
tanba saneamentu nebe la diak no be mos nebe iha la seguru.
Katak sa “Seguru” ?
“Seguru” katak be no substansia hahan nian tenki livre husi mikrobiu
nebe perigu no substansia kimiku nebe ameasa saúde ema ida nian. Be
nebe seguru tenki haktuir kondisaun konaba ko’or, gostu no ninia i’is
tan ne’e diak liu hili be ho kondisaun ida ne’e diak liu fali substansia
alternativa seluk nebe hare ba furak maibe hetan tiha ona polusaun.
Iha deit ema oituan nebe iha asesibilidade ba be mos no be nebe suli.
Ema barak maka uza be husi balde no mos basia. Tan ne’e ita presiza
halo:
•Fo konhesimentu konaba metode oi-oin nebe simples atu halo
be sai seguru: nakali, tais no halo klorinasi, etc.
•Esplika katak wainhira iha be mos iha fatin ida maka labele
halo foer be ne’e liu husi hatama liman ba. Uza kaneka masa
ida nebe ho kaer fatin naruk atu kuru be ne’e husi ninia fatin.
16
Hanoin ba katak aifuan no modo tahan sira nebe sei matak bele sai
substansia nebe la mos tanba to’os nain sira-agrikultor sira dala barak
uza animal nia foer sira (te) hanesan estrume.
Hanoin nafatin katak iha fatin nebe a’as liu ba metru 2000, maka
be nebe iha tenki hamanas to’o nakali durante minutu 3 atu
asegura katak be ne’e seguru ona.
4. “Fase aifuan no modo tahan sira liu-liu wainhira hakarak han
matak deit”.
Konselhu atu hato’o lia menon:
“Fase didiak ho be nebe seguru; kose didiak ba parte hotu aifuan no
modo tahan sira ne’e to’o mos didiak, molok han. Fase dala barak to’o be
nebe uza hodi fase ne’e hare ba mos.”
5. “Labele uza substansia hahan nian nebe liu tiha ona ninia
prazu”.
Konselhu atu hato’o lia menon:
“Wainhira sosa hahan nebe falun, maske ninia prazu ne’e sei validu,
asegura katak ninia falun ne’e la bubu ka a’at. Parte liur husi falun ne’e
nian tenki foun no laos tuan. Falun ne’e labele kuak iha parte nebe deit.
Wainhira loke ninia falun, maka rai lalais kedas iha jeleira laran. Uza
haktuir prazu nebe determina tiha ona.”
Atu mantein katak hahan nafatin seguru, labele
haluha atu:
1. Observa limpeza
Buat ne’e hodi hapara mikrobiu atu la moris no la
transmite.
2. Haketak substansia hahan nebe sei matak husi
substansia hahan nebe tein tiha ona
Buat ne’e atu hapara mikrobiu hodi la transmite.
3. Tein to’o tasak didiak
Buat ne’e atu oho mikrobiu.
17
4. Observa temperatura hahan nian iha kondisaun
nebe seguru
Buat ne’e sei hapara mikrobiu nia moris.
5. Uza be no substansia hahan nian nebe seguru
Buat ne’e sei hapara mikrobiu no substansia kimiku
tama ba hahan.
Ejemplu demonstrasaun oi-oin ba eskola oan sira
1. Fase liman: “Be manas, sabaun no liman”
Objetivus Diskute
molok
halao
atividade
Material Metode Perguntas ba
diskusaun
Fo atensaun
konaba limpeza
pessoal.
Atu hatene
katak liman
nu’udar fonte
ida ba
kontaminasaun.
Atu hatudu
tekniku fase
liman nian nebe
los.
Mestri/a
sira sei
hato
informasaun
konaba
importansia
husi fase
liman no
wainhira
buat ne’e
importante
tebes (molok
no hafoin).
Mestri/a
sira sei
kuda hanoin
konaba
maske ita
nia liman
Mina
sona
nian.
Aikanela
rahun.
Fatin
fase
liman be
manas
no
malirin).
Sabaun.
Eskova.
1. Estudante
nain tolu sei
habokon sira
nia liman ho
mina sona
nian.
2. Liman nebe
habokon tiha
ona kari aikanela
ba. Aikanela
ne’e
sei sai
nu’udar
mikrobiu
(mikrobiu
ki’ik).
3. Estudante
nain tolu ne’e
sei koko fase
sira liman ho
Oinsa halakon
mikrobiu husi ó
nia liman?
Saida maka
resultadu husi
fase liman ho be
malirin maibe la
uza sabaun?
Impaktu saida
wainhira uza be
morna?
Impaktu saida
wainhira uza
sabaun?
Impaktu saida
wainhira kose
18
hare ho
matan mos,
iha
realidade
mikrobiu
barak maka
moris iha
neba.
Esplika
katak
mikrobiu
ne’e ki’ik
tebes tan
ne’e labele
hare ho
matan
seriu durante
minutu 20
hanesan tuir
mai ne’e:
I. estudante1:
fase liman ho
be malirin la
ho sabaun.
II. Estudante 2:
fase liman ho
be morna la
ho sabaun.
III. Estudante 3:
fase liman ho
be morna no
sabaun.
IV. Fase liman
hotu ona,
estudante
sira sei
hatudu
resultadu
husi liman
nebe fase ne’e
iha sala
laran.
liman rua hotu?
Metode fase liman
ida nebe maka
efektivu liu?
Metode fase liman
ida nebe maka la
efektivu liu?
Saida maka ninia
konkluzaun?
19
Ejemplu demonstrasaun oi-oin ba eskola oan sira
2. Kontaminasaun ba-mai/kontaminasaun kruzadu
Objetivus Diskute
molok
halao
atividade
Material Metode Perguntas ba
diskusaun
Atu kunhese
substansia
hahan matak
hanesan fonte
ba
kontaminasaun.
Atu hatudu
oinsa
kontaminasaun
bamai/
kruzadu
akontese.
Atu hatudu
passu
prevensaun
nebe efektivo
nian hodi
prevene
kontaminasaun
ba-mai la
akontese
durante prosesu
prepara no rai
hahan nian.
Mestri/a
sira sei
hahu
konvida
estudante
sira halo
debate
konaba
termu ”
MIKROBIU

(resultadu
debate
nain), sei
hakerek
iha
kuadru.
Mestri/a
sira sei
klasifika
hanoin sira
ba grupu
oi-oin
(hanoin
grupu ida
nian
relasiona
ho
relasaun
entre
mikrobiu
no hahan,
moras ka
peskiza
sientifiku)
Formatu
boraisa
nian rua
nebe tesi
tiha ona
hanesan
manu
keleng.
Tinta
mean ka
ko’or
nabilan
seluk.
Eskova
ida.
Aikabelak
tesi
na’an no
modo
nian.
Modo
tahan
salada
belar ida.
Bikang
ko’or
nabilan
ida.
Tudik
ida.
1. Fahe estudante
sira ba grupu
ki’ik.
2. Habokon boraisa
rua ne’e ho be.
Boraisa rua ne’e
ida konsidera
nu’udar “na’an
manu nebe tein
tiha ona” no
haketak tiha
husi ida fali,
nebe konsidera
nu’udar “na’an
manu nebe la
dauk tein ida”.
3. Pinta boraisa
ne’e ida ho ko’or
mean. Pinta
boraisa rua ne’e
nia nining ho
ko’or nebe naton
(ko’or ne’e
konsidera
hanesan likidu
husi na’an manu
nebe hetan
kontaminasaun
tiha ona ho
mikrobiu
salmonella).
4. Tau boraisa nebe
pinta ona ne’e
iha ai-kabelak
ne’e nia leten no
tesi ba rua ho
tudik.
5. Tau parte rua
ne’e iha bikang
ida ho aikabelak,
tudik
no liman nebe la
fase.
6. Tesi salada
Saida maka
akontese
wainhira na’an
manu nebe tein
tiha ona rai iha
bikang nebe
hanesan ho
na’an manu nebe
ladauk tein?
Saida maka
akontese
wainhira ema
han tiha salada
tahan ne’e?
Saida maka
akontese
wainhira ó kaer
material seluk ho
liman nebe kaer
tiha ona na’an
manu nebe sei
matak ka uza
tudik nebe
hanesan nebe
ladauk fase?
Oinsa ó halakon
mikrobiu iha aikabelak
tesi
na’an no modo,
tudik, bikang ka
ó nia liman?
Saida maka ó
tenki halo atu
hado’ok
kontaminasaun
entre material
ida husi material
seluk?
20
tahan matak ne’e
sai rua iha aikabelak
no ho
tudik nebe
hanesan.
7. Tau boraisa nebe
konsidera
hanesan “na’an
manu nebe tein
tiha ona ” (la
pinta) iha bikang
nebe hanesan ba
boraisa “na’an
manu nebe la
dauk tein” .
8. Observa material
ida nebe maka
tinta kona.
21
Lista ba Termu sira
Hahalok: Reasaun total (husi ema ida) tuir observasaun husi liur.
Klorin: Likidu ko’or mutin, ho dois nebe maka’as, nebe uza hodi
deinfekta material sira nebe uza hodi prosesu hahan no
uza mos atu hamos bikang no material sira seluk.
Hamos: Hamos rai rahun, hahan restu, foer, sasan nebe belit,
mina ka material seluk nebe ita la hakarak husi sasan
leten, material suplementariu no material seluk.
Kontaminante: Substansia biologia ka substansia kimiku sa deit,
substansia estranu, ka substansia seluk nebe ita la
hakarak atu aumenta ba hahan hodi halo hahan ne’e la
seguru ka la soin.
Kontaminasaun ba-mai/
Kontaminasaun kruzadu: Mikrobiu ka substansia nebe lori moras husi
substansia hahan nebe la dauk tasak ba substansia hahan
nebe seguru ka hahan nebe prontu atu han hodi halo
hahan nebe seguru ka nebe prontu atu han sai la seguru.
Buat ne’e mosu liu husi maneira tolu. Primeiru: Substansia
hahan nebe matak ka ladauk tasak ka ninia likidu kona
malu ho substansia nebe tasak ona ka hahan nebe prontu
atu han; Segundu: Liman nebe hetan kontaminasaun tiha
ona kona hahan; Terseiru: Uza material/ utensilio ida deit
hodi halo prosesu ba hahan matak no hahan nebe tasak
ona.
Zona perigu: Temperatura entre 5°C to’o 60°C, iha nebe kondisaun
hanesan ne’e mikrobiu sei moris no haburas-an diak tebes.
Diareia: Problema iha te-oan nebe hatudu liu husi soe be bo’ot ka
liur bo’ot nebe ben no bebeik.
Desinfesaun: Halo lakon mikrobiu iha ambiente ema moris, liu husi uza
substansia kimiku ka metode fisika seluk nebe apropriadu,
hodi nune mikrobiu sei la halo hahan la seguru ka la soin.
Efektividade: kbi’it atu hetan resultadu nebe ita hakarak, (hare
efisiensia).
Efisiensia: kbi’it atu hetan resultadu nebe ita hakarak ho gastus nebe
oituan ka ki’ik. Sistema ida nebe efisiente diak liu se
kompara ho sistema nebe efektivu deit, tanba la gasta
rekursus sira saukati deit.
Materiais Suplementariu/ekipamentu:
Sanang, bikang, ai-kabelak tesi na’an/modo, meja no fatin
rai sasan nian, jeleira no konjelador, tanki fase sasan,
22
makina fase bikang, no material sira nebe hanesan seluk
tan (la inklui material sira nebe uza iha prosesu prepara
hahan nian no fatin halo negosiu hahan nian).
Fatin Negosiu: Fatin negosiu ka area sa deit iha nebe prosesu prepara
hahan nian halao no ninia area sor-sorin sira nebe iha
kontrola jestaun nebe hanesan.
Avaliasaun: Fo base ba desizaun nebe iha valor hodi nune’e fo
posibilidade atu hetan resultadu husi desizaun edukasaun
nian nebe diak liu. Iha ne’e inklui mos komponente
“medida” no komponente “fo valor no desizaun”.
Hahan: Substansia sa deit husi animal ka ai-hahoris nebe prosesu
ka fa’an atu ema han, inklui be, substansia atu hakmumu,
no substansia atu kahur malu sa deit, substansia
suplementariu ka substansia seluk tan nebe halo parte ka
uza iha prosesu prepara hahan; maibe la inklui substansia
nebe uza hanesan aimoruk.
Moras husi hahan nebe hetan Kontaminasaun: termu komum ida nebe uza
atu esplika moras oinsa deit nebe kausa husi han hahan
ka be nebe hetan kontaminasaun. Em jeral ema hatene
mos nu’udar hahan nebe hetan envenenamentu.
Parte nebe kontaktu ho hahan: Parte liur material suplementariu ka material
dapur nian nebe normalmente hetan kontaktu ho hahan.
Ema nebe prepara hahan: ema nebe direitamente prepara hahan nebe falun
tiha ona ka hahan nebe ladauk falun, substansia
suplementariu no materiais nebe uza hodi prepara hahan
ka parte liur material sira nebe hetan kontaktu ho hahan,
nune’e ema ne’e tenki haktuir regras higieniku hahan nian.
Higieniku ba hahan: Kondisaun hotu no passu sira nebe presiza hodi asegura
katak hahan nebe seguru no regra seguransa iha nivel
hotu sirkulu hahan nian haktuir duni.
Fatin prosesu hahan: Fasilidade sa deit hodi halao prosesu, preparasaun, falun,
rai tau hahan iha meja leten ka fa’an substansia hahan
nian. Uma hodi halao prosesu ba hahan inklui fabrika
hahan, dapur, kantina, atividade prepara no fa’an hahan
ba ema nebe hameno (catering), restaurante no fatin fa’an
hahan prontu atu han.
Prosesu prepara hahan: Asaun prepara hahan liu husi prosesu hanesan fase,
hasai kulit, kahor, tein no prepara hahan nebe prontu atu
han nian hodi ema bele han.
Hahan nebe Seguru: Asaun hotu nebe halo atu asegura katak hahan ne’e sei la
fo perigu ba ema nebe han wainhira hahan ne’e prepara
ka konsume hatuir objetivu nebe iha.
23
Hahan nebe apropriadu: Garantia katak hahan ne’e ema bele han tuir objetivu
nebe iha.
Gastroenteritis: Moras ida nebe ho sintoma hanesan liur ben, muta, laran
sae, no kabun moras maka’as tebes (Kabun uat estika-an).
Desastre: Mikrobiu sa deit, substansia kimiku, ka fisika nebe bele
kria perigu ba ema nebe han ka konsume hahan ida.
Asidenti tanba mikrobiu katak kontaminasaun, aumenta
moris ka mikrobiu kausa moras nian nebe aumenta to
nivel nebe la aseita, ka nu’udar resultadu husi veneno
mikrobiu nian nebe aumenta ba hahan nebe to nivel nebe
labele simu.
Mikrobial: Husi ka iha relasaun ho ka kausa husi mikrobiu nebe
nu’udar kriatura nebe ki’ik tebes.
Mikrobiu: Organismu mikroskopiu hanesan bakteria, fungo, virus no
parasitu nebe bele hetan iha ambiente, iha hahan, no iha
animal.
Patogeniku (kausa moras): mikrobiu sa deit nebe bele kausa moras hanesan
bakteria, virus ka parasitu.
Kontrola pesti: Redusaun ka halakon pesti hanesan lalar, laho, no animal
seluk tan nebe ataka substansia hahan.
Risku: Posibilidade ba moras ka asidenti ida nebe mosu ba
hahan. Maske pathogeniku ida bele kausa asidente moras
seriu tebes, maibe wainhira posibilidade atu kona ba
hahan ne’e ki’ik (ka iha kuantidade nebe ki’ik) maka
konsekuensia ba ema nebe konsume hahan ne’e mos ki’ik.
Konsekuensia ba ema nebe konsume hahan ne’e mos
hetan influensia husi dosis, tan ne’e wainhira kuantidade
nebe tama ne’e bo’ot, maka ninia konsekuensia atu hetan
asidenti mos bo’ot.
Saneamentu: Servisu konaba substansia suplementariu, ekipamentu,
material ka parte liur material nian ho prosesu kimiku ka
manas nebe aseita tiha ona, tan ne’e bele halakon
mikrobiu.
Material ba dapur/utensiliu: Sasang hanesan tasu, sanang, kanuru bo’ot,
bikang, tudik , ai-kabelak tesi na’an ka modo nian, ka
hahan fatin nebe uza hodi prepara hahan, rai hahan, tau
hahan no prepara hahan iha meja.
Virus: Agente mikroskopiu nebe kausa moras nebe la iha celula
nebe depende totalmente ba celula husi animal seluk hodi
bele haketak-an ka halo-an sai barak.MS001

Wednesday, April 13, 2011

DIA MUNDIAL DA SAÚDE 07 ABRIL 2011 Tema: “USE ANTIBIOTICOS RASIONALMENTE”


PONTOS PARA REFLEXÃO:

1. O dia Mundial da Saúde, comemorado a 7 de Abril desde 1950, celebra ainda a criação da Organização Mundial da Saúde (OMS), em 1948.

2. Em cada ano, a OMS aproveita a ocasião para fomentar a consciência sobre alguns temas chave relacionados com a saúde mundial. Neste sentido, em 2011, o combate à resistência Antimicrobiana é o tema escolhido pela OMS para marcar o Dia Mundial da Saúde.

3. Segundo informações da OMS, a resistência aos antimicrobianos ameaça vários tratamentos, como o controlo do HIV, da malária e da tuberculose – três das principais causas de mortalidade por doenças infecciosas no mundo.

4. Todos os anos, surgem no mundo cerca de 440 mil casos de tuberculose resistentes e cerca de 150 mil óbitos. Neste sentido, a OMS alerta o facto de que o aumento de casos está relacionado ao uso indiscriminado de medicamentos, principalmente antibióticos, ao abandono de tratamentos, prescrições erradas, remédios de baixa qualidade e falta de controlo e empenho por parte dos governos.

5. Em Timor-Leste o uso de antibióticos é bastante elevada nos hospitais do país, com prescrições registadas para cerca de 75% dos pacientes comparativamente a outros países da Asia onde o uso de antibióticos varia entre 31% a 43%.

6. “Se não actuarmos hoje, não haverá cura amanhã”, o Ministério da Saúde alerta para o perigo de uso incontrolável dos antibióticos, em especial para a venda destes medicamentos nas farmácias privadas: a venda é estritamente proíbida sem receita médica.

7. O papel dos profissionais de saúde, das empresas farmacêuticas, das clínicas privadas e, especialmente dos pacientes e seus familiares, é importante no sentido de assegurar a utilização correcta dos antibióticos no tratamento e prevenção de doenças.

8. O Ministério da Saúde preocupa-se e tem o dever de proteger a saúde da população Timorense e, neste sentido, o fenómeno da resistência antimicrobiana está a ser seriamente estudada por uma equipa de profissionais Timorenses, com o apoio da OMS, no sentido de minimizar o impacto que o uso e abuso dos antimicrobianos podem provocar aos Timorenses.

Dili, 5 de Abril de 2011



Madalena F.M.H.C Soares, BNs
Vice-Ministra da Saúde

Monday, April 11, 2011

UMA TOHAR SUKU BETANO ALDEIA SELI HASAN HETAN AJUDUS HUSI GABINETE MINISTRU DA SAUDE RDTL



Saude-semanal, Desde iha Beiala sira nia tempu iha Suku Betano Aldeia Seli Hasan, uma kain husi Aselmo simu kbiit ka don ida ne’ebé ema hotu la iha, mak oinsa husi uma kain ne’e bele fo isin diak ba komunidade sira ne’ebé hetan moras liu-liu ba sira ne’ebé iha komplikadu ho moras ruin nian ka ( patah tulang)
Evidensia hatudu katak iha komunidade barak ne’ebé sofre tohar ruin hanesan iha liman, Ain, Kakorok, Kanotak no sel-seluktan hetan hikas sira nia isin diak wainhira halo tratamentu intensive iha fatin ne’e ho meus tradisional.
Se ita kompara ho siensia ita bele dehan katak Anselmo hanesan mos Doutor espesialista ba ruin ka (bedah tulang) ne’ebé ninia liman rohan barak mak agora sai husi ona krize tohar ne’ebé durante ne’e sira sofre. No konsege fo rejultadu ida ne’ebé ke diak. Ida ne’e hanesan evidensia ida ne’ebé ke furak teb-tebes. ho meus sira hanesan ne’e bele indika ba mundu katak Timor-Leste ninia vida Kultural no tradisional kontinua aas iha Rai klaran.
Iha Fatin Ida ne’e (Aldeia Seli Hasan) komesa halao tratamentu ba komunidade ne’ebé tohar iha Portuges nia Ukun, Indonesia no to’o agora dadaun. Iha Indonesia nia tempu halo mos tratamentu ba Falintil sira ne’ebé hetan tiru no tohar ikus mai sira hetan hikas sira nia isin diak. Nune’e belun…! Aspetu ne’ebé halo Saude-semanal interesadu teb-tebes mak Anselmo halo tratamentu ho gratuitamente hanesan mos Papel Ministerio da Saude nian, iha Rai Republika ida ne’e. Bazeia ba konstituisaun RDTL katak komunidade hot-hotu tenki hetan tratamentu gratuita no adekuadamente.
1993 uma tohar seli Hasan hetan mos ajuda balun husi misaun husi Rev. Pe. Andre husi kongregasaun Fransiscano konsege halo uma meia parede ida no hodi tau moras sira ba no uma ne’e lokaliza iha Kapung Lama (Wedauberek) agora dadaun labele utiliza tanba uma ne’e dook husi klinika ne’e rasik.
Anselmo Haktuir; husi Tinan ba Tinan husi periodu Portuges, Indonesia, no RDTL foin primera ves klinika uma tohar ne’e hetan Ajuda husi Governo, liu husi Vizita traballo ne’ebé halao husi Dr. Nelson Martins, MD,MHM,PhD. Ministru da saude, ne’ebé ho neon malirin no espiritu servi ne’ebé kmanek tebes bele fo netik ajudus ruma ne’ebé iha parte seluk bele servi komunidade sira ne’ebé kbiit laek no sira ne’ebé presija tebes hetan isin diak.
Anselmo realsa katak; agora dadaun utiliza ninia uma (uma Privadu) hodi fo assistensia ba maluk sira ne’ebé presija tulun. No uma ne’e rasik ho kondisaun ne’ebé la duun diak Desde inisiu nia rasik hanoin atu hari duni uma special ida ba pasientes sira, maibe ninia kbiit laek. Ikus mai Mehi ne’ebé nia iha agora sai realidade vizita traballho husi S.E Ministru saude bele fo kbiit no naroman oituan hodi kontinua ninia knar hanesan mos knar nain saude sira seluk iha timor nia papel.
Nia realsa orsamentu ne’ebé nia simu husi Gabinete Ministru da saude hamutuk U$ 5.000.00 no orsamentu hirak ne’e sei utiliza hodi hari uma Tohar ida. Nomos kulisaun balun ne’ebé mos suporta husi Gabinete Ministru da saude agora dadaun distribui ba moras sira ne’e hodi uza dadaun ona. Anselmo ho haraik aan hatoo obrigadu wain ba Ministru da saude nia ekipa ne’ebé too iha sira nia leet hodi lori ajudus hodi fasilita ba Komunidade sira nia isin diak.
Aselmo mos garante katak Ajudus husi Ministerio da saude sei la too iha ne’e deit maibe sei kontinua ba oin Nafatin.
Sorin seluk saude-semanal koko dadalia ho sr. Jaime ne’ebé nia oan hetan asidente rejulta Ain tohar ne’ebé halo mos tratamentu iha fatin ne’ebé refere esplika katak; agora dadaun ninia oan iha rejultadu ida ke diak teb-tebes, iha avansu makas teb-tebes fou-foun nia la book aan no bubu boot loos maibe agora nia bele book aan neneik ona iha dentru semana rua no garante katak la kleur taan nia bele lao hanesan ema normal.
Hau mos sujere katak sr. ne’ebé kura tohar ne’e tenki hetan duni kondisaun diak tamba nia servisu ba ema nia vida no ema nia saude. Pasu ne’ebé ministerio da saude foti liu husi Dr. Nelson Martins, Ministru saude ne’e kapas teb-tebes, hau rasik mos ohin hare ho matan garantia katak iha future mai sei iha mudansa ne’ebé signifikante tamba klinika ne’e mos halo servisu iha area Ministerio da saude Nian. MS001

Sunday, April 03, 2011

DELEGAÇÃO DO MINISTÉRIO DA SAÚDE LIDERADA PELA S.E. VICE-MINISTRA DA SAÚDE E A DELEGAÇÃO DO MINISTÉRIO DAS FINANÇAS LIDERADO PELA S.E. VICE-MINISTRO DAS FINANÇAS NA “CONFERÊNCIA SOBRE PARCEIROS DA SAÚDE NO SUDESTE ASIÁTICO”

A conferência tem sido realizado com o apoio técnico da Organizção Mundial da Saúde e Parceiros da Saúde na Região do Sudeste Asiático com o tema “ Inspire, Innovative, Involve”.
Estados Membros da Região do Sudeste Asiático, foi uma honra, e mui previlégio e de grande importancia, pois pela primeira, além de Ministros e/ou Vice-Ministros da Saúde, também participaram nesta conferência os Ministros e/ou Vice-Ministros de Finanças e outros Ministros de relevancia.
A conferência “Parceiros da Saúde no Sudeste Asiático” visa para procurar e reforçar a colaboração e cooperação mútua sobre a saúde, e encorajar uma parceria eficaz e sustentavel entre varios partes interessados.
A conferência fornecerá o ámbito ao Organização Mundial da Saúde e os seus parceiros dos 11 Estados Membros (Bangladesh, Bhutan, Coreia do Norte, India, Indonesia, Maldives, Myammar, Nepal, Sri Langka, Tailandia e Timor-Leste) para discutir com honestidade e dinámica sobre as prioridades da saúde na região, desafios e oportunidades. Esta conferência fornece também “vis a vis” a oportunidade para compartilhar as melhores práticas e lições aprendidas e realçar a importância de pesquisa e inovação, como também parcerias em acção


OBJECTIVOS

Com a ênfaze nas Metas do Desenvolvimento de Milênio relacionadas a saúde, os desafios das Doenças Não-Transmissiveis ou Contagiosas e a necessidade para fortalecer e fortificar o Sistema de Saúde e Capacitar o Desenvolvimento e Jestão de Recursos Humanos, o objectivo principal da Conferência é, para fortalecer e estreitar o envolvimento de parceiros no desenvolvimento de saúde na Região do Sudeste Asiático. 
 
Os objectivos específicos destes três dias de conferência foram: 
 
1.      Revisão de progressos na realização de metas de desenvolvimento internacionalmente relacionadas a saúde, incluindo MDM, na Região do Sudeste Asiático, e foram discutidas esforços colaborativos para endereçar desafios e dificuldades enfrentadas
2.      Identificar desafios como também oportunidades e prioridades para uma acção comum na Região do Sudeste Asiático
3.      Identificar papéis e responsabilidades de parceiros endereçando as prioridades de saúde dos estados membros 
4.      Influênciar e dinamizar o compromisso de parceiros para nutrir a melhor colaboração e explorar novos meios e inovadores de trabalhar connjunta para apressar a realização de metas de desenvolvimento internacionalmente relacionadas a saúde, incluindo MDM.


DATA DA CONFERÊNCIA

1.      A conferência tem sido realizado no Hotel Le Meredien, New-Delhi, India, a partir do dia 16 até 18 de Março de 2011, começando ás 9.00 – 17.30 horas 


PARTICIPANTES

Participantes de alto-nivel dos 11 Estados Membros (Ministros e Vice-Ministros da Saúde e outros Ministros e Vice-Ministros relevantes), representante dos países doadores, organizações multilaterais e inter-governamentais, agencias das nações unidas, sociedade civil, fundaçòes, corporações e instituições académicas e pesquisas

DELEGAÇÃO DE TIMOR-LESTE

A.    Ministerio da Saúde, RDTL
1.      S.E. Vice-Ministra da Saúde, Ministério da Saúde, RDTL – Chefe da Delegação do Ministério da Saúde, RDTL
2.      Sr. Agapito da Silva Soares, Director-Geral do Ministério da Saúde
3.      Sr. Marcelo Amaral, Chefe do Departamento de Plano e Finanças, Ministério da Saúde
4.      Sr. Florindo de Jesus Soares, Assistente Privado de Vice-Ministra da Saúde, Ministério da Saúde
5.      Dr. Avelino Guterres Correia, Assistência Técnica ao Sistema Informação a Saúde e Website, Ministério da Saúde

B.     Ministério da Finanças, RDTL
1.      S.E. Vice-Ministro das Finanças, Ministério das Finanças, RDTL – Chefe da Delegação do Ministério das Finanças, RDTL
2.      Sr. Elmano Manuel Manediak, Assessor Técnico para Vice-Ministro das Finanças, Ministério das Finanças, RDTL
3.      Sra. Cidalia Maria Freitas, Assessora Técnica para Vice-Ministro das Finanças, Ministério das Finanças, RDTL
4.      Sr. Antonio Romano, Jornalista do TVTL, Timor-Leste

CONTEUDO DA CONFERÊNCIA

A.    Conferência:
A Conferência foram divididas em varias Secções tais como: conferências, paineís, secções paralelos de conferências simultaneos, apresentações e dicussões.
Na secção do Painel, S.E. Vice-Ministra da Saúde, RDTL foi uma das panelistas com o tópico “Addressing Child and Maternal Mortality”.
Neste tópico S.E. explicando, discutindo e anotando componentes essenciais relevantes e interligados a Saúde em geral, e particularmente referentes a Saúde Materno-Infantil em Timor-Leste. Baseando no Resultado de Levantamento Demográfico e Saúde de Timor-Leste 2009-2010, S.E. deu algumas énfazes sobre as actividades e programas e suas implementações que tem sido realizado em todo o território de Timor-Leste. Deu algumas anotações no atingimento e declinio da taxa mortalidade infantil e menos de 5 anos de idade, desnutrição crónica e aguda, mortalidade materna ainda bastante alto, declinio da taxa fertilidade total e desafios encontrados durante a implementação do programa Saúde-Materno Infantil. Reforçar o sistema de saúde, revitalizando os cuidados primarios de saúde através de SISCa e capacitação e desenvolvimento de recursos humanos, particularmente no contrato de parteiras provenientes de Timor-Ocidental para prencher as vagas e lacunas existentes no país.
Noutra secção paralelo, S.E. Vice-Ministro das Finanças, Ministério das Finanças de Timor-Leste foi eleito como presidente da mesa e liderando o grupo com o tópico “Ensuring Universal Access to Health Services”, com as areas de discussões abrangendo assesso universal e livre ao cuidados primarios de saúde, todo o cidadão têm direito a saúde, cobertura universal e saúde pública, através de seguro de saúde vertical e horizontal.
  
B.     Tópicos e Ordem do Dia
Os tópicos e ordem o dia que foram discutidas durante tres dias de conferência foram os seguintes:
1.      Meta do Desenvolvimento Milenio: o progresso e as opportunidades no futuro
·         Endereçando a mortalidade infantil e materna
·         Assegurar o acesso universal ao serviços da Saúde
·         Revitalizando os cuidados primários da saúde: desigualdades na saúde
2.      Desafios das Doenças Não-Contagiosas
·         Aproximação integrada para prevenção e controla de DNC 
·         Saúde para os probres urbanos: maneira mais adiante 
·         Protegendo a saúde relacionado a mudança climática 
3.      Avaliar e construir a capacidade do sistema de saúde 
4.      Políticas públicas saudáveis: uma aproximação integrado e intersectorial para a saúde 
·         Parceria pública-privada em saúde 
·         Financiamento para a saúde 
·         Cooperação Sul-Sul 
5.      Parceiros de saúde e colaboração: imperativos de responsabilidade colectiva para endereçar saúde dos pobres e vulneráveis 
6.      Parceiros em acção: Perspectiva e papéis de stakeholders ou partes interessados no desenvolvimento de saúde na região

Sistema de saúde e recursos humanos permanecem numa preocupação vital, e o que afecta a população da Região a todo nível. Orçamentos dedicados ao sistema de saúde e recursos humanos são extremamente baixos em muitas partes da Região, incluindo tambem Timor-Leste como nação recén-independente, e a mão-de-obra de cuidados de saúde são geralmente fraca.
Os Estados Membros do Sudeste Asiático sofrem altas taxas de mortalidade materno e infantil/neonatal e altas taxas de fertilidade total.
Os desafios que se enfrentam a Região do Sudeste Asiático não só são vastos em número, mas em magnitude. A região que tem 26% da população  mundial continua lutando com uma lista de doenças contagiosas, e  alguns dos quais foram erradicadas em muitos outros países no mundo. A Região do Sudeste Asiático foi o epicentro de dois das doenças epidémicas perigosos no mundo - SARS e gripe das avés – nestes anos recentes.
Além disso, o problema de doenças não-contagiosa agora vai aumentando na Região do Sudeste Asiático, tais como, hipertensão, câncro, doença cardíaca crônica, colesterolemia e diabetes que associam com a prosperidade e bem estar. 
Desastres naturais também golpeiam os Estados Membros da Região do Sudeste Asiático. Inundações, cyclones, terramotos “tsumani” causaran mortos e danos de milhares das pessoas. Mais de 60% de todas as mortes globais devido a desastres localizava na Região do Sudeste Asiático durante a década 1998-2009. 
Embora, tem sido alcançado o progresso significativo em melhorar a saúde das populações da Região, importante de tudo como, fortaleçer e fortificar os laços de cooperação e colaboração entre todos os parceiros, isto é recipientes e doadores, de forma concretizar a saúde da população e alcançar a Meta do Desenvolvimento do Milenio da Região do Sudeste Asiático.

DECLARAÇÃO CONJUNTA

Delhi Call for Action on Partnerships for Health” o esboço esta no anexo, esperando a versão final em breve vai ser enviado pela comissão organizadora deste evento a todos os estados membros e participantes nesta conferencia.

REUNIÕES EXTROARDINÁRIAS/BILATERAIS

A delegação de Timor-Leste, liderada pela S.E. Vice-Ministra da Saúde e Vice-Ministro das Finanças além de participaram activamente na conferência, tinham também a oportunidade de ter reuniões bilaterais com os altos dignitarios do Ministério da Saúde de Indonesia. Esta reunião foi realizado no dia 18 de Março de 2011, as 13.00 (New Delhi) na Sala da Conferência. O objectivo principal desta reunião abrange cinco (5) aspectos de   relevancia para ter em consideração no âmbito de fortalecer e estreitar os laços de cooperação e coordenação. Isto é:
1.      Gratos de agradecimento pelo Governo de Timor-Leste ao Governo da Indonesia, particularmente ao Ministério da Saúde da Indonesia, donde tem sido realizado  a boa cooperação e colaboração durante este tempo no ámbito da referências dos pacientes aos quatros Hospitais da Indonesia (Sanglah, Darmo, Husada Utama e Sutomo);
2.      S.E. Vice-Ministra da Saúde, RDTL explicando em detalhos relacionados ao sistema de transferência de orçamento geral do estado ( do Ministério de Solidariedade Social ao Ministério da Saúde) relacionado ao sistema de referencia de pacientes de cuidados saúde terciarios ao estrangeiro (Indonesia, Singapore e Asutrala), com a qual  a partir do ano 2011, todos os orçamentos relacionados ao transferência e referência dos pacientes são sob directamente o Ministério da Saúde;
3.      Desenvolvimento dos Departamentos de Unidades de Cardiologia e Hemodialisa. O Governo de Timor-Leste alocando o orçamento ao desenvolvimento destas Unidades. Tambem relacionado ao este aspecto, o governo de Timor-Leste através do Ministério Saúde pedindo a cooperaçào e colaboração no desenvolvimento e capacitação de recursos humanos e estabelecimento desta Unidades;
4.      Devido o escassez de parteiras, particularmente nas areas remotas, nos principios de 2011 o Ministério da Saúde, RDTL com o apoio da Organização Mundial da Saúde e Fundos de Nações Unidas para o Desenvolvimento têm recrutado e contratado seis (6) parteiras provenientes do Timor-Ocidental e no proximo ano 2012 mais 14 parteiras, para prencher as lacunas e vagas nas areas remotas enquanto esperando os estudantes de parteira, UNTL, que irão ser graduados nos proximos dois anos; e
5.      S.E. Vice-Ministra da Saúde, RDTL explicando, o que tem sido feito com a companhia Timor-Global, Indonesia no desenvolvimento do Timor-Vita, Produto de alta nutrição, distribuidos para todas a crianças em todo o teritório de Timor-Leste no ámbito de reduzir a malnutrição aguda e crónica entre os mais vulneravais.

CONCLUSÃO

A conferência sobre “Parceiros da Saúde no Sudeste Asiático” foi realizado com muito sucesso e com aclamação de unanimidade fizeran uma declaração conjunta com o título “Delhi Call for Action on Partnerships for Health
Particularmente para Timor-Leste foi um previlegio ao Ministério da Saúde, e Ministério das Finanças, tem a honra, pela primeira vez, para participar neste evento de grande importancia a Timor-Leste.
Na secção do encerramento a S.E. Vice-Ministra da Saúde e S.E. Vice-Ministro das Finanças fizeram as suas declarações. MS002