Wednesday, March 11, 2015

Vijita Vice Ministra Saúde VI Governu Konstitucional DR. Ana Isabel de F. S. Soares, PH, MSc, PhD. Iha Municipio Bobonaro Nomos Municipiu Suai

“Presija Buka Solusaun Local Ba Problema Local” Ana Isabel
Husi
Carinton Salazar G Freitas
DR. Ana Isabel de F. S. Soares, PH, MSc, PhD
Aproveita ho biban hala’o abertura ba programa supervisaun supertivu ne’ebé organiza husi diresaun nasional planu no koperasaun ministeriu saúde. Vice ministra hala’o mos vijita badak ba servisu saúde municipius, Ostpital referensias, Centru saúde, nomos postu saúde balun hodi hare besik liu kondisaun servisu iha fatin sira ne’ebé refere. 
Ex diretora diresaun nasional saúde komunitaria iha I governu konstitusiona ne’e kontinua dejafia knar nain saúde sira atu bele presta servisu di’ak liu hodi fo asistensia ne’ebé di’ak ba komunidade. Vice ministra VI governu konstituicional ne’e mos kontinua haklean konaba regime geral nomos regime espesial ba pesoal saúde sira tamba regime kareira funsaun mos sai hanesan pakote servisu ne’ebé presija atinje iha VI governu konstituicional ho mos re-estruturasaun ba organograma ministeriu saúde nian ne’ebé konsidera boot no obstaklu ba birokrasia ne’ebé dalawain pesoal saúde sira sinte hanesan lenuk.
“Hau mai atu buka imi nia problema, hau mai atu hatene saida mak imi infrenta hodi buka solusaun. Buat hotu ne’ebé imi bele resolve ka infrenta imi tenki rejolve imediatu tamba imi mak jestor ba no liman ain ba dezinvolvimentu saúde iha timor leste”. lia hirak ne’e mak sempre sai hanesan alvu ba vijita vise ministra saúde nian hodi bele dezafia pesoal saúde sira.
VI Governu Konstitusional liu husi Ministériu da saúde mai ho programa prioridade rua maka hanesan ; hasa’e asesu saúde ou lori saúde besik liu tan ba komunidade  no hasa’e kualidade servisu saúde.
VI governu Konstitusional liu husi Vice ministra saúde Ana Isabel hala’o vijita durante loron rua hodi hare besik liu servisu saúde iha municipiu bobonaro. 23 fevereiru 2015. “ Kondisaun Jeografika, Demografika no Ekonomia ne’ebé kontinua sai hanesan potensia bo’ot hodi hamosu problemas saúde iha komunidades nia leet nune’e ohin hau mai atu hare besik liu saida mak sai hanesan prekupasaun boot ba knar nain saúde iha terenu” hateten ana isabel ba knar nain saúde centru saúde atabae’.
Iha parte seluk ex diretora diresaun saúde komunitaria I Governu Konstitusional ne’e haklaken “ hau mai la’os atu hare imi nia di’ak hau mai atu hatene saida mak imi nia problema”. Relasiona ho prekupasaun husi centru saúde atabae agora dadaun aimoruk falta iha centru saude ne’e, vice ministra saúde hateten “ hau sei koalia no sei deskute ho servisu saúde municipius nomos SAMES atu hare kestaun ne’e urgentemente iha tempu badak fiar katak bele rejolvidu”.
Prekupasaun importante ida ne’ebé knar nain sira konfesa ba vice ministra saúde mak konaba transferensia moras. Dalawain moras sira ne’ebé presija tulun tenki transfere ba ospital maliana la direta ba dili hatan ba prekupasaun ida ne’e vice ministra Saúde hateten “ ida ne’e manual protokolu ne’ebé ministeriu saúde estabelese husi governu antrior katak postu Saúde nia so bele asesu to’o centru saúde nune’e mos centru saude ba ospital, konaba sistema transferensia ida ne’e, hau kontinua tau iha konsiderasaun no sei hare no deskute fila fali”.
atu asegura kada Sentru saúde kumpri estandar Pakote Servisus Baziku, Ministeriu Saúde dezenvolve ona politika, estratejia no matadalan oin-oin, proseduramentu ne’ebe estandar, kurikulum ba treinamentu, protokolu no material promosaun Saúde oin-oin. Agora presija asegura di’ak liutan.
Konaba ekipamentus nomos servisu asistensia nian kontinua la’o normal ana isabel kontinua dejafia knar nain saúde sira atu servisu di’ak liu hodi bele fo benefisiu ba komunidade iha teritoriu laran nomos pais em geral.
Iha tempu agora opurtunidade nakloke, dalan ba ita luan, Ita nia mehi ba servisu saúde hakarak di’ak liu, Nudar nasaun ita hotu sente orgulhu se karik ita bele responde nesesidade saúde hotu-hotu ba ita nia an rasik iha oras ne’e, Maibé buat hotu sei realiza ho vizaun ida ne’ebé klaru, Sukat ho ita nia kbiit orsamentu no tempu, Problemas saúde ne’ebé urgente no emergensia liu tenke responde uluk. Ho ida ne’e vice ministra saúde hateten “ buat ne’ebé bele rejolve iha nivel servisu saúde municipius, centru saúde no Postu saúde tenki rejolve kedas. Buka solusaun local ba problema local.
Observasaun direta ne’ebé hala’o husi vice ministra saúde iha centru saúde balibo nota katak buat hotu la’o di’ak tebes so que presija hadia di’ak liutan kadalak bee mos ne’ebé durante ne’e ameasa hodi halo bee nalihun iha centru saude laran. Kondisaun ida ne’e mak kadaves difikulta knar nain saúde sira wainhira fo asistensia ba komunidade.  ho ida ne’e vice ministra saude Ana isabel “ buat hotu ne’ebé sei biban atu rejolve iha centru saúde ka postu saúde sira la presija tenki to’o nasional ka dada halo naruk. Aleinde halo vijita centru saúde balibo hala’o mos vijita ba servisu saúde municipiu Maliana.
SERVISU SAÚDE MUNICIPIU BOBONARO
“Multifunsaun balun paradu”
Hafoin hala’o vijita badak iha centru saúde sira. komitiva vice ministra saúde kontinua hala’o viajen ba servisu municipiu bobonaro hodi hare besik liu kondisaun saúde iha fatin ne’ebé refere. Iha fatin hanesan wainhira hala vice ministra observerva direta ambulansia multifunsaun ne’ebé paradu agora dadaun labele halo operasaun normal tamba ho kondisaun aat. Nune’e hatan ba problema hirak ne’e vice ministra hateten agora dadaun ministeriu saúde hala’o ona kontratu ho kompanha balun hodi bele tau matan no hadia kareta sira ne’ebé aat hodi bele apoiu servisu fasilidade saúde sira.
Diretor saúde municipiu bobonaro akresenta katak agora dadaun iha servisu saúde municipiu maliana falta aimoruk nomos bee mos no presija tan analista atu bele tulun iha fatin balun ne’ebé presija. Nune’e mos knar nain saúde sira presija kapasitasaun kontinuasaun. Hatan ba problema hirak ne’e vice ministra Saúde VI governu konstitusional hateten” buat hotu ne’ebé la dun los agora dadaun ita presija hadia. Nune’e mos hanesan gestor municipiu tenki buka solusaun atu rejolve problema lokal sira ne’e.
sorin seluk hafoin inkontru ho servisu saúde municipiu ana isabel kontinua deskute no fo orientasaun ba SAMES atu bele foti medidas ba falta aimoruk iha fasilidade saúde sira ne’e.
Reuniaun supervijaun supertivu ministeriu Saúde
“Avalia servisu Saúde municipiu nian”
Atu haforsa liutan servisu saúde municipius ministeriu saúde liu husi diresaun nasional planu no koperasaun hala’o sorumutu durante loron ida iha municipiu maliana 24 fevereiru 2015. Marka prejensa sorumutu ne’e mak  vice ministra saúde, administrador municipiu maliana, diretor saúde municipiu maliana, programa manager NHSSP, reprejentante F-FDTL, PNTL nomos parseirus relevantes sira.
Administrador distritu iha ninia intervensaun hateten relasaun entre komunidade kopera kapas tebes durante ne’e, nune’e husu atu kontinua hasa’e kualidade servisu ne’ebé di’ak hodi servi povu ida ne’e espesialmente povu iha municipiu maliana.
Sorin seluk programa manager NHSSP hateten inkontru supervijaun supertivu ida ne’e kapas tebes tamba bele avaliasaun ba servisu ne’ebé durante ne’e la’o iha ministeriu saúde.
Vice ministra saúde Dra. Ana isabel iha ninia diskursu hatutan programa ne’ebé agora dadaun estabele ne’e atu avalia servisu pesoal saúde sira nian iha municipios no bele hetan solusaun ne’ebé di’ak liu hodi nune’e bele atinje servisu saúde di’ak liu iha futuru mai.
Vijita Centru Saúde bobonaro, Postu saúde Ilatlaun, nomos centru saúde Lourba
“Presija truka tanki bee mos ne’ebé kondisaun la di’ak”
Hafoin hala’o tiha abertura ba supervisaun supertivu vice ministra saúde kontinua hala’o viajen ba municipiu suai. Geografikamente kondisaun dalan ne’ebé liga entre jumalai ho municipiu bobonaro aat tebes. Maibe bontade no antusiaismu atu hatene pesoal saúde sira nia problema vice ministra Saúde kontinua hakat ba fasilidades saúde sira hodi hatene saida mak sira infrenta
.
Observasaun geral nota katak centru saúde bobonaro iha aimoruk no falidades saúde ne’ebé sufisiente. Presija hadia despositu bee nian ne’ebé agora la ho kondisaun di’ak tamba ho tinan barak ona. Iha fatin hanesan vice ministra saúde koalia diretamente ho diresaun logistika atu bele buka solusaun no rejolve iha tempu badak tamba hare ba kondisaun tanki bee ne’ebé aat no la duun favoravel hodi bele suporta bee ba fasilidade saúde iha fatin refere.
Hafoin visita centru saúde bobonaro komitiva vice ministra saúde kontinua hala’o vijita ba postu saúde ilatlaun, nomos centru saúde lourba prekupasaun prinsipal ne’ebé komunidade iha parte ne’e infrenta liu-liu mak problema bee mos nune’e mos definisaun estatu ba postu saúde ka centru saúde ne’ebé seidauk los.
centru saúde lourba kobre  suku 5 ho ninia abitantes kuaje 15 mil ital aimoruk hodi fo asistensia komunidade la’o di’ak presija tebes tulun bee mos agora dadaun iha fatin ne’e presija tebes bee mos. Ho hanoin hirak ne’e mak vice ministra saúde husu direta ba reprejentante xefe suku husi lourba atu bele hato’o proposta ministeriu kompotente liu servisu agua saneamentu municipius atu hare kestaun ne’e.
Kuaze problema ne’ebé pesoal saúde sira infrenta iha baze agora dadaun mak kondisaun geografikamente, dalan ne’ebé la dun favoravel hodi asesu ba merkadu ka centru saúde sira kontinua difikulta pesoal saúde nomos pesoal saúde sira. Hanesan realidade hatudu bee mos iha centru saúde jumalai agora dadaun infrenta falta bee mos no ekipamentus saúde balun, transportes hodi bele suporta servisu hanesan bain-bain.
Vijita servisu Saúde municipiu Suai nomos ospital referensia suai
“Bee mos falta ekipamentu Saúde kontinua difikulta servisu Saúde municipiu no ospital suai ”
25 fevereiu 2015 inkontru ne’ebé hala’o ho pesoal saúde sira husi servisu saúde municipio nomos konsellu administrasaun vice ministra saúde kestiona konaba disiplina servisu. Falta bee mos, makina anestesia avaria, makina autoclave, sheldine ne’ebé ho kondisaun la dun di’ak hodi halo atendimentu ba publiku. Funsionariu saúde iha fatin refere mos kontinua ejije atu bele diminui birokrasia ne’ebé kontinua naruk hodi difikulta servisu pesoal saúde sira nian.
Iha fatin hanesan vice ministra saúde hateten “ hanesan pesoal Saúde nomos hanesan gestor tenki forte no brani foti desijaun ba servisu saúde municipius ka ospital hodi nune’e, bele dezenvolve di’ak liutan seitor saúde. Lalika hein buat hotu mai husi nasional no tenki foti solusaun ba problema lokal sira”.
Hafoin hala’o inkontru ho pesoal saúde sira komitiva vice ministra kontinua hala’o viajen ba mota masin fronteira hodi hare besik liu fasilidade saúde ne’ebé durante ne’e la’o iha ne’ebá hodi halo atendimentu ba publiku.
Ba vice ministra saúde antonio soares komfesa katak postu saúde ne’ebé iha postu fronteira, agora dadaun falta ekipamentus saúde, aimoruk nomos kondisaun fatin ne’ebé la dun permite hodi halo atendimentu tamba klot demais. Transporte la iha ba pesoal saúde ne’ebé durante ne’e hala’o knar iha fatin ne’e.
Iha fatin hanesan vice ministra saúde hateten prekupasaun ne’ebé antonio kestiona tau iha konsiderasaun no koalia direta ba xefe centru saúde tilomar hodi bele hare kestaun ne’e no iha tempu badak sei apoiu ekipamentus balun hodi bele tulun pesoal saúde iha fatin refere atu bele halo atendimentu di’ak liu ba komunidade nomos pasageirus sira ne’ebé tama sai indonesia.
Hafoin vijita vice ministra saúde kontinua hakat ba servisu saúde municipiu ainaro, Ospital maubise observasaun geral nota katak atendimentu publiku buat hotu la’o di’ak iha fatin ne’ebá no pesoal saúde servisu hanesan bain-bain. MSPRO

Monday, March 09, 2015

Ceremonia entrega ekipamentus suporta nutrisaun “nutrition supply” husi UNICEF ba ministériu Saúde


Gabinete protokolu komunikasaun social ministériu Saúde

Dili, 10 marsu 2015 ministériu Saúde hamutuk ho agensia internasional UNICEF servisu hamutuk hodi fortifika servisu nutrisaun iha timor leste. Ho hanoin hirak ne’e mak unicef liu husi ninia reprejentante iha timor leste sei intrega ekipamentus hodi suporta servisu baziku departamentu nutrisaun nian.
Ekipamentus hirak nebe ministériu Saúde hetan ne’e sei fortifika no haforsa liutan servisu Saúde municipius nomos centru Saúde sira.
Entretantu ekipamentus hirak nebe ministériu Saúde sei hetan husi UNICEF liu-liu atu tulun departamentu nutrisaun ministériu Saúde mak hanesan; Toyota hilux pickup unidade ida, motorizadas unidade 16.
Aleinde ne’e ministériu Saúde mos hetan tulun ekipamentus nomos aimoruk hodi suporta nutrisaun nian mak hanesan; RUTF ( thearapeutic spread ) F-75 therapeutic diet, F-100 therapeutic diet, resomal, zinck tablets, muac tape, portable baby height/length measurement scale, electronic for mother/child, scale spring type for infants, weiging trousers, multiple micronutrient powder,  vitamin A capsule, albendazole, iron folic acid tablet, bag for PSF, potassium iodate, set of equipment for salt.
Marka prejensa iha cerimonia intrega ekipamentus  iha antigu edifisiu ministériu Saúde nian ne’e mak; vice Ministra Saúde VI Governu konstitusional DR. Isabel de F. S. Soares, PH, MSc, PhD. Reprejentante UNICEF iha Timor Leste, Diretores nasionais, Xefe departamentu nutrisaun, funsionariu husi ministériu Saúde, media no sel-seluktan. MSPRO