Sesta, 27 Maiu, 2011
Membrus  Kumisaun Nasional  Luta  Kontra SIDA, Representante UN Agency, ONG  Nasional  no Internasional, Orador sira , Media no konvidadus sira  hotu, maka  hau reispeitu.    Bondia ba imi hotu.
Agradese ba Maromak no ba  Matebian sira  tamba  ohin ita hotu  sei bele  hasoru malu  iha  fatin ida  ne’e  hodi  diskuti, Fahe  informasoens no impresoens konaba  HIV & SIDA.
Ho   onra no orguilhu  tebes,  Hau  hakarak   aprecia  ita boot  sira  nia  tempu  hodi  marka  presensa iha   fatin   ida  Ne’e  atu  troka  impresoens  ba malu, Tau  hamutuk  ideas  iha  aspeitu  importante,   Ba servisu   KUMISAUN  NASIONAL  LUTA  KONTRA  SIDA.  Ita  bot  sira  nia  presensa,  ne hatudu  mos  indikasaun  forti atu  halo  asaun  hamutuk  iha  futuru,  Hodi  kombate  hahalok sira ne’ebé ladiak  no factor  potencial sira  ne’ebé  kontribui makas  ba transmisaun  HIV. 
Problema  ne’ebé  maka  Timor Leste  hanesan Nasaun  Joven ida ne Infrenta tenki hananu iha  ninia  jornada atu  aloja  luta ba  libertasaun  total, Hanesan  ita  nia  istoria hatudu  tia ona    katak  ita  sei  la  hakiduk  ou  husik  hela   amiasa ida ne’e   atu  straga  fali  ita  nia  Independensia  ne’ebé ita  restaura ona ba  dala sia.
Ohin,    Kumisaun  Nasional  Luta  Hasoru  Sida ( KNLHS ),  Organiza tan  eventu bot ida ne’e  ba  “ Grupu  Sosiadade Civil  ho topiko  “ Participasaun  Sosiadade  Civil  iha  Prevensaun  HIV & SIDA “.    Eventu ida ne’e ho nia  Objectivo,  Atu  hasa’e konhecementu no  konciencia  responsabilidade  ba  Sociadade  Civil  tomak  hodi   bele  participa  aktiva  iha  Programa Nasional  Prevensaun HIV & SIDA
Senhores e senhoras……………
Ita  hotu hatene,  Katak  virus  HIV & SIDA,  Sai  amiasa  boot  tebes  ba desenvolvimentu  iha  aspetu hotu - hotu  no oho  ema rihun ba rihun ona iha  nasaun  barak,  Nune’e  mos  iha  ita  nia  rain  Timor Leste.   Tamba  ne’e,  Hau  hakarak  husu kontribuisaun makas,  husi Sosiadade  Civil   tomak  atu  bele  konsedera   prevensaun  HIV & SIDA  hanesan   parte krusial  ida  iha  imi nia  moris  loron- loron  hodi nune’e  bele  habelar  nafatin  informasaun konaba  HIV & SIDA  ba imi  nia familia no  ba  ita  nia  komunidade  tomak atu   sira mos   bele  hatene  oinsa  protese sira an, Protese sira nia familia no  protese  nasaun  ida  ne’e  husi   problema  HIV & SIDA.
Hodi   ita hotu hanoin,  Katak   komesa  husi  2003 to Abril  2011, Timor  Leste   iha  ona kazu  hamutuk  228.  Husi  nomor  ida ne’e nain  23  maka  mate ona  hodi  soe  hela  kaben feto no mane faluk ho oan  kiak barak e halo sira moris terus tebes.  
Situasaun  ida ne’e desafia  tebes sentimentu umana  ita hotu  nian hodi  luta  makas  liutan kontra  transmisaun  HIV no   hahalok  diskriminasaun  ba ema ne’ebé  moris  hela ho HIV & SIDA.  Sira  percisa  ita  hotu nia  karidade  no  hadomi   atu  fo  kaman  no enkorasa  sira  hodi  bele  desenvolve  moris  hanesan  ema seluk
Senhores e Senhoras……………
Hau  hakarak  fo hatene  mos  ba maluk  sira hotu  hodi  hatene  katak  kazu foun  ne’ebé  aumenta ba bebeik,  ne’e la’os  tamba Ministeriu  da Saude la  hala’o  servicu  ho di’ak  hodi  halo  ema barak  sai vitima ba  HIV & SIDA  maibe tamba  Ministeriu  da Saude  ho nia  parseiru  relevante sira,  servisu  makas no hatudu  duni  sentidu responsabilidade  ba  Nasaun ida ne’e hodi  implementa   programa  ho kualidade,  Estabelse  fasilidade  saude  no hari sentro VCCT iha  Distritu hotu – hotu   atu  bele facilita  di’ak liu tan  povu  nia  necesidade  Saude.  
Responde  ba  situasaun ida ne’e  maka   Ministeriu  Saude ho nia  parseiro  hotu,  Desenvolve  tia ona  strategia Nasional ida  ho durasaun  husi 2011 to 2016,  hanesan   “ Mata  Dalan Ida “  hodi  fortifika  liu  tan  Programa  Prevensaun  HIV & SIDA   iha   Nasional  to  iha  teritoriu  tomak.
Ba  perkupasaun   inan ho oan,  Ministeriu  da  Saude  desenvolve  mos  programa  foun  ida ho naran  “ Prevensaun HIV husi  inan  ba  oan ( PMTCT ) “.   Hanesan  metode  ida  ke diak  tebes  hodi  halo tratamento  ba  inan  no  bele  prevene   transmisaun  HIV  husi  inan  ba oan.  
Hanesan  Sosiadade  Civil, Imi  nia  papel  importante tebes  ba kombate  HIV & SIDA  iha  Timor  Leste,  tamba ne’e imi  tenki iha  konhecementu  lolos konaba  transmisaun  no prevensaun  HIV & SIDA hodi  salva  imi nia an  no  bele  kria  estabilidade no ambiente  ne’ebé  hakmatek iha sociadade  nia le’et, No  ba  imi nia moris rasik.  Ita  idak –idak tenki prepara an  hodi  responsabiliza  no kuidadu  ita nia  saude  rasik ,No labele  tau  de’it  sala  ba  Ministeriu da Saude,  Medico sira  no  ema seluk.   Keta  haluha katak, 
Ita  nia  Saude  iha  ita  nia  liman  rasik
Senhores e Senhoras……………………
Ohin    hanesan  Presedente ba  KNLHS  no mos   Ministro  Saude hakarak  fo mos  agredesementu  ba ba  panelista  sira hanesan
1. Sra. Dinorah Granadeiro, Diretora Fontil  ne’ebé sei  koalia  konaba  oinsa  Sosiadade Civil  nia  involvimento  iha  Prevensaun HIV & SIDA 
2. Sra. Yasinta Legina, Diretora   Rede  Feto,  ne’ebé  sei koalia konaba  oinsa Kontribuisaun   Feto  ba  Prevensaun  HIV & SIDA
3. Sr.Rojeiro Viegas, Diretor  Yayasan  Hak, ne’ebé  sei   koalia  konaba   Oinsa  atu  Protese no Promove Direitu ba ema ne’ebé  moris  ho  HIV & SIDA
4. Sra. Jusefa Alves Pereira, Presedente GMPTL  ne’ebé  sei  koalia  konaba  Impaktu  Valor  Kultura  ba Igualidade  Genero  no Implikasaun  ba  Tarnsmisaun  HIV
5. Sra. Ines Sarmento ne’ebé  sei  koalia  especial  konaba situasaun  ema  moris  ho HIV & SIDA
Origadu
 


 
 
No comments:
Post a Comment