Tuesday, February 01, 2011

“Delegasaun Timor-Leste, lidera husi S.E. Vise-Ministra Saúde, RDTL partisipa iha Enkontru PBAC ba dala 13 no EB ba dala 128, husi loron 13 – 26 Jane


Enkontru kona-ba Programme Budget and Administration Committee of the Executive Board ba dala 13 no Executive Board ba dala 128 hala’o hahú husi loron 13 to’o 26 Janeiru tinan 2011 iha Salaun boot Executive Board nian, Organizasaun Mundial Saúde, Geneva, Suisa.
Executive Board ne’e kompostu husi nasaun 34, ne’ebé reprezenta husi nasaun ida-idak husi Ministru Saúde ka Vise-Ministru/a Saúde ka Diretor-Jeral Saúde ka Diretor balun. Husi Rejiaun Sudeste Aziátiku, nasaun tolu maka reprezenta hanesan: Bangladesh, India no Timor-Leste. Timor-Leste ba dala uluk maka sai nu’udar membru Executve Board hahú husi tinan 2010 – 2013. S.E. Vise-Ministra Saúde, RDTL maka eleitu nu’udar membru Executive Board ba Timor-Leste nian.
Iha enkontru Executive Board ne’e, husi Delegasaun Timor-Leste lidera diretamente husi S.E. Vise-Minitra Saúde ho nia membru alternate no Advisor sira.
Executive Board ne’e hala’o enkontru tinan ida dala rua, enkontru importante hala’o iha fulan Janeiru, no enkontru badak hala’o iha fulan Maiu, depoisde Asembleia Mundial Saúde iha Geneva.
Objetivu ba Enkontru Executive Board maka atu:
1. Asegura katak Estadu Membru/Membru Executive Board sira hotu atu tau iha konsiderasaun asuntu/kestaun xave saúde nian sira-ne’ebé afeta ka influensia Rejiaun 6 (Afrika, Amerika, Sudeste-Aziátiku, Europa, Mediterráneu Oriental no Pasífiku Osidental) no hatene informasaun kompletu kona-ba asuntu sira-ne’e;
2. Fornese plataforma ida hodi dezenvolve konsensu ida ba unifikasaun ba item relevante saúde nian tuir ajenda “ordem do dia” iha Rejiaun 6 ne’e;
3. Fó efeitu ba desizaun no polítika sira iha Asembleia Mundial Saúde nian;
4. Atu akonsella;
5. Fasilita ninia servisu; no
6. Aprova Rezolusaun sira
Iha Enkontru ba Programme Budget and Administraton Commission ba dala 13 ne’e ko’alia no diskute liu ba area importante tolu maka hanesan:
1. Diresaun estratéjiku kona-ba Reforma Jestaun iha Organizasaun Mundial Saúde nian
2. Materia ba revizaun ho rekomendasaun kona-ba Planu, Orsamentu no Rekursus Umanus iha Organizasaun Mundial Saúde nian
3. Auditoria no asuntu seluk nu’udar informasaun
Iha Enkontru ba Executive Board ba dala 128 maka kobre aspetu temátika hanesan tuir mai ne’e:
1. Relatoriu kona-ba Programme. Budget and Administration Commission of the Executive Board, Orsamentu ba OMS, Futuru finansiamentu ba OMS, Rekursus Umanus no Asuntu ba Eleisaun Diretor-Jeral OMS nian ne’ebé debate maka’as tebes iha EB ida-ne’e.
2. Aspetu Tékniku ne’ebé relasiona ho saúde global no presiza atu tau atensaun no iha kazu balun emerjensia hanesan: Meta Dezenvolvimentu Milieniu ne’ebé relasiona ho saúde (MDGs 1,4,5 no 6), Regulamentu Saúde International, Prevensaun ba Moras/Kanek ba Labarik Sira, Imunizasaun Global, Eradikasaun ba Moras Kontajiosa sira inklui pandemia no Moras La’os Kontajioza ne’ebé sai ameasa ba Estadu Membru Rejiaun neen (6) ne’e.
3. Draft ba Rezolusaun sira ne’ebé hetan aprovasaun no ida-ne’ebé sei presiza hadi’a
Delegasaun Timor-Leste, ne’ebé lidera husi S.E. Vise-Ministra Saúde partisipa ativamente no fó ninia deklarasaun no intervensaun barak ba aspetu saúde nian ne’ebé iha influensia no impaktu rejional (SEAR) no lokal, liu liu ba Timor-Leste. Iha Draft ba rezolusaun balun ne’ebé Timor-Leste ho maka’as tebes hala’o intervensaun no halo amendment. Timor-Leste mos husu nafatin Apoiu Tekniku, Dezenvolvimentu no Jestaun ba Rekursus Umanus no Hametin Sistema Saúde. Timor-Leste mos ho estadu membru balun hanesan: Bangladesh, Barbados, Brasil, Canada, China, Oman no Estdadus Unidos Amerika propoin Draft rezolusaun kona-ba “Child Injury Prevention”, ne’ebé diskute, iha amendment balun, maibe ikus mai aprova ho unanimidade.
Timor-Leste mós ho previlejiu hetan konvite atu tuir enkontru iha fulan Marsu, iha Russia kona-ba topiku ne’ebé foti no debate iha EB maka “ROAD SAFETY”.
Aleinde partisipa ativamente iha Enkontru PBAC ba dala 13 no EB ba dala 128, Delegasaun Timor-Leste mós iha opportunidade hodi hala’o enkontru extroardinariu ho Diresaun no Departamentu Relevante balun iha OMS no mos Organnizasaun professional balun hodi buka apoiu liu liu iha area Dezenvolvimentu Rekursus Umanus no Hametin Sistema Saúde hodi nune’e Timor-Leste bele alkansa MDGs ne’ebé trasa ona tuir Planu Dezenvolvimentu Nasional, RDTL. Husi enkontru ne’e Timor-Leste mós hetan apoiu ba “Biblioteca Azul/Blue Library” ne’ebé iha tempu badak OMS Geneva sei haruka mai Ministériu Saúde, Timor-Leste.
Depoisde enkontru ida-ne’e, Ministériu Saúde hodi haree no kaer ba Rezolusaun sira-ne’ebe aprovadu iha EB sei tau tuir prioridade hodi nune’e bele hahú hala’o koordenasaun ho diresaun/departamentu/gabinete relevante hodi kria polítika, estratejia, programa, mekanismu no ninia implementasaun.
Ikus liu maka Timor-Leste sei partisipa fila fali Enkontru Asembleia Mundial Saúde iha fulan Maiu 2011 no hanesan Membru Executive Board to’o tinan 2013.MS002

No comments: