Carinton Salazar f Gonzaga
Dili,
Palácio das Cinzas. Serimónia selebrasaun Loron Mundial Saúde Orál ne´ebé kada
tinan profesionál saúde orál sira komemora hodi fo inspirasaun no esperansa ba
knaar na´in saúde orál sira hahu husi médiku dentista, enfermeiru no tékniku
sira atu bele fo sira-nia knaar no responsabilidade profesionál. Hodi hanoin
ida ne´e mak Federasaun Dental Internasional (FDI) iha Jenebra ne´ebé hetan
partisipasaun husi rai 50 deside hodi komemora iha mundu tomak tinan ida ne´e
iha loron 20 fulan Marsu.
Vise
Ministra Saúde iha ninia intervensaun hatete katak ´agora dadaun Ministériu
Saúde kontinua halo esforsu maka´as atu bele lori saúde besik liu ba
komunidade, husu ba povu Timor-Leste tomak liu-liu ba labarik sira atu kontinua
fó protesaun ba sira-nia saúde lorloron´.
Sorin
seluk Diretór Saúde Públika Ministériu Saúde, Carlitos Coreia Freitas, haklaken
liu husi ninia diskursu katak rekursu umanu ne´ebé Ministériu Saúde investe
to´o ohin loron iha nível fasilidade saúde tomak mak:médiku ne´ebé agora dadaun
servisu ona iha Ospitál Nasionál no Referal 14 %, husi rasio 76 médiku jerál;
ba Sentru Saúde 9 % husi rasio 78 médiku jerál. Signifika katak, to´o tinan
2030 ita presiza na´in 131 hodi kompleta fasilidade saúde tomak.
Enfermeiru ne´ebé servisu ona iha Ospitál Nasionál no Referal 15 %, husi rasio
52 enfermeiru; ba Sentru Saúde 32% husi rasio 130 enfermeiru. Signifika katak
to´o 2030 ita presiza enfermeiru na´in 182 hodi kompleta fasilidade sira.
Médiku
espesialista no tékniku laboratóriu seidauk iha rekursu
Enfermeiru ne´ebé servisu ona iha Ospitál Nasionál no Referal 15 %, husi rasio 52 enfermeiru; ba Sentru Saúde 32% husi rasio 130 enfermeiru. Signifika katak to´o 2030 ita presiza enfermeiru na´in 182 hodi kompleta fasilidade sira.
 
 
 
No comments:
Post a Comment