Wednesday, August 03, 2011

WORKSHOP FOR THE GLOBAL FUND ROUND 11TH PREPARATION

Carissimo Director Geral, Directores Saude Komuitaria
Chefes departementus no staff
Carissimo konvidadus sira

Bondia ba imi hotu.

Uluk nanain hau agredese ba konvite ne’ebé itabot sira hato’o mai hau hodi mai koalia iha workshop ida ne’e. Workshop ida ne’e ho tema “Preparasaun Dezemvolvementu Proposta ba Ronde 11 Orsamentu Fundo Global”.  Hau kontente ho tema ne’ebé itabot sira tau iha ne’e.  Workshop ida ne’e ho ninia objektivu importante atu oinsa Timor-Leste bele halo preparasaun ida di’ak ba applikasaun grant TB ba Round 11th.

Senhor e senhoras,

TB sei kontinua sai problema saude importante ba ita nia populasaun iha ita nia nasaun Timor-Leste. Iha regiaun Sudeste Aziatiku, prevalencia TB Timor-Leste nian maka aas liu entre nasaun 11 ne’ebé halo parte regiaun ida ne’e. 

Ita agredese tebes ba perceirus desenvolvementu ne’ebé tau atensaun makas ba esforsu atu kontrola moras TB iha ita nia nasaun hanesan Fundo Global ne’ebé agora fo dadauk ninia apoiu ba programas HIV/SIDA, TB no malaria. Ho apoiu financeira husi Fundo Global nian Ministeriu da Saude regista progressu signifikante iha esforsu ba kontrolo moras tolu HIV/SIDA, TB no Malaria ne’ebé sai ameasa boot ba huminadade. Iha kontrolo TB, Ministeriu de Saude nia esforsu komesa hatudu ona rezultadu di’ak,  Iha progresu barak, iha tinan 2009 programa TB konsege detekta kaju to’o 75% no rezultadu tratamentu atinje 85% no iha tinan 2010 konsege atinje deteksaun kaju 92% no susesu tratamentu 87%. Atinjimentu iha tinan rua ne’ebé ita refere hatudu esforsu makas husi program TB nian, maibe ita konta mos ho kontribuisaun husi programa SISCa ne’ebé implementa durante governasaun 4 Governu Konstitusional nian. Ho SISCa ita habelar assessu assistencia saude ba ita nia populasaun iha teritoriu tomak inklui sira ne’ebé hetan moras TB. Ho SISCa ita komesa muda ita nia approximasaun ba deteksaun kazu TB husi “passive case finding” ba “active case finding” hodi nune ita bele hadi’ak liu tan ita nia Case notification rate. 

Senhor e senhoras.

Ita, Timor-Leste, ita konsege atinji ona Case Notification rate no Cure Rate ne’ebé tuir WHO nia rekomendasaun. Ne’e suksesu ida ba ita nia esforsu, maibe ida ne’e laos razaun ba ita senti kontenti ho atinjimentu ida ne’e, ida ne’e tenki sai hanesan faktor stimulante ida ba ita atu kontinua hakas an nafatin atu kontrola TB iha Timor-Leste, ita so bele senti orgulho ba ita nia servisu wainhira ita nia servisu rezulta iha moras TB la sai tan problema saude publika ba ita nia populasaun. Ita so bele atinji objektivu ida ne’e enkuatu ita fiar no implementa didi’ak DOTS no Stop TB strategy.

Senhor e senhoras,
Dezafiu boot ba ita nia esforsu ba HIV-TB no MDR-TB nian maka oinsa pessoal de saude sira liuliu agente TB nian tenki servisu makas liu tan para atu prevene expansaun kazu HIV-TB no MDR-TB liu tratamentu ida ne’ebé adequadu. Atu asegura ida ne’e, ita tenki garante katak aimoruk TB nian ne’ebé ita sosa tenki iha kualidade duni. Ita tenki trata kazu sira ne’ebé tuir padraun ne’ebé ita iha tiha ona.

Senhor e senhoras, 

Hare husi objektivu ida ne’e, hau espera workshop loron rua ne’e, imi bele revé fila fali Strategia Programa TB, halo analize ba situasaun Aktual Programa TB. Ho ida ne’e bele ajuda identifika “gaps” iha programa TB nian no define areas prioritarius ba program TB nian iha Timor-Leste. Ida ne’e importante tebes atu sai hanesan baze argumentu importante ba ita atu kompete fila fali iha TB grant Round 11th. Hau nia mensagem maka ne’e, ita hotu hotu tenki servisu makas, servisu em parceria, kolabora malu ho di’ak para ita bele manan TB grant ba Round 11th hodi reforsa nafatin implementasaun programa TB iha Timor-Leste.
Ikus liu, hau hato’o bom suksessu ba workshop ida ne’e
Obrigado wain

No comments: