Sunday, May 31, 2015

Diskursu Vice Ministra Saude Iha Celebrasaun Loron Mundial La Fuma Tabaku, MSS (Ministeriu Solidariadade Social)31 Maiu 2015


Iha loron 31 maiu mundu tomak selebra loron mundial la fuma tabaku nunee iha tinan 2015, ministeriu saude hamutuk ho organizasaun saude mundial halao selebrasaun ida nee iha loron 29-30 maiu 2015 ho tema “ Hamutuk Ita Luta Kontra Tabaku no Hapara Komersiu Ilegal ba Produtu Tabaku Iha Timor-Leste”. No tema espesifiku; “ Liu Husi Hapara Fuma Tabaku Ita Prevene Moras Tensaun Ass, Stroke, Atakasaun fuan, Asma no Kankru”.

Aktividade nebe sei realiza mak workshop nasional luta kontra tabaku nebe halao loron ohin no aban sei kontinua ho marxa saudavel, Jinastika Nasional, Zumba, Poco-poco, screening masal ba tensaun ka sukat tensaun no kadi kakutak ho objetivu atu halo advokasia no sensibilzasaun ba autoridades nasionais, sociadade sivis, akademistas, media no komunidade sira hodi hapara fuma no promove hahalok moris saudavel hodi halo prevensaun ba moras kronika la hadaet nebe relasiona ho uza tabaku iha timor-leste.

Ministeriu saude mos halao kampanha anti tabaku iha media, no halao aktividades balun iha municipius sira mak hanesan promosaun saude iha eskola, sentru saude, radio komunidade no organiza marxa saudavel iha sira nia municipiu rasik.

Selebrasaun loron mundial la fuma tabaku ba tinan ida nee hanesan aktividade nebe halao husi kolaborasaun ho organizasaun mundial saude no gabinete primeiru ministru ho objektivu atu hasae konhesimentu no sensibilidade ba autoridades, seitor pribadu, sociadade sivil, komunidade, akademista, estudantes, juventude, jornalista nomos komunidade sira konaba impaktu husi tabaku ba saude publika, nunee mos enkoraza media sira atu bele servisu hamutuk ho ministeriu saude hodi kontribui diak liutan ba redusaun redus prevalensia uja tabaku no moras kronikas la hadaet iha timor-leste.

Hanesan ita hotu hatene katak, iha fulan setembru 2011, iha inkontru asembleia jeral nasoens unidas konaba moras la hadaet, membru sira hatoo sira nia komprimisiu no asaun konprensivu ho prevene no kontrola moras la hadaet.

Moras la hadaet mak grupu ba kondisaun sira nebe inklui moras kardiovaskular ka moras tensaun aas no atakasaun fuan, kankru, diabetes melitus, moras respiratoria kronika no entre moras seluk barak nebe karateriza husi sira nia kronisidade no la hadaet husi ema ida ba ema seluk. Proporsaun boot moras la hadaet bele prevene liu husi hadook an husi fator risku hanesan uja tabaku, dieta la saudavel, inatividade fizika, uza perigu ba alkohol no stress.

Hanesan parte kontinuasaun husi komprimisiu ida nee maka ministeriu saude Timor-Leste hahu halo asaun konkretu liu husi adopsaun no estabelese regulamentu publika nebe efetitivu no defini estratejia tuir situasaun saude Timor-Leste nian hahu kedas tinan 2013 nunee bele kontribui hodi halo prevensaun no kontrola ba moras la hadaet iha ita nia nasaun.

Hare ba dadus iha ita nia rain, prevalensia uju tabaku aktual entre ema sira ho idade tinan 15-49 tuir survey demografika ba saude iha, tinan 2009; hatudu katak mene 69.5 % ho feto 4.7 % mak fuma segaru, prevelensia nee hatudu katak ita nia populasaun tumador iha iha sexu mane ho idade> 15 anos aas liu ha rejiaun sudeste asiatiku.

Iha parte seluk, prevalensia uju tabaku atual entre adolesente tuir global youth tobacco survey hatudu katak mane foin sae entre idade tinan 13-15 iha 50.6 % mak fuma no feto foin sae 17.3 % mak fuma sigaru.

Maske iha timor-leste, numeru manufatura tabaku seidauk iha maibe tabaku oi-oin importa mai iha ita nia rain. Iha tinan kotuk 2013 organizasaun mundial no ministeriu saude tau atensaun makas ba “ Bandu ba Publisidade, Promosaun no no sponsor” liu husi komemorasaun loron mundial la fuma tabaku nunee mos ba tinan ida nee sei tau atensaun makas ba asuntu taxa tabaku, Komersiu illegal ba tabaku no kompanhia sensibilizasaun ba publiku no komunidade sira konaba efeitus husi tabaku ba saude publika.

Aproximasaun komprensiva ba promosaun saude engloba asaun koletiva husi ministerios relevantes no seitor hot-hotu, inklui mos sociadade civil, media, estudantes no komunidade sira hotu hodi nunee bele hametin abilidade no kapasidade ba ema ida-idak hodi hadiak sira nia saude nomos asaun sira nebe lori mudansa iha kondisaun social, meu-ambiente no ekonomiku nebe impaktu ba saude.

Ita nia estadu liu husi ministeriu saude intrega ona programa kontrolu tabaku hanesan programa prioridade prioridade, nunee esforsu balu ministeriu saude halao ona mak hanesan;

- Asina ona plataforma konvensaun ba kontrolu tabaku no ratifika iha tinan 2014
- produs dekretu lei numeru 9/2006 konaba avizus saude iha embaljen tabaku
- produs lejislasaun komprensivu ba kontrolu tabaku iha timor leste nebe submete ona ba konsellu ministru iha tinan 2015.
- Dezenvolve ona estrategia nasional ba kontrolu tabaku nebe integra hamutuk planu estratejiku ba kontrolu moras la hadaet iha tinan 2013
- Kampanha sensibilizasaun ba komunidade iha nivel nasional
no municipius
- promosaun ba hahalok moris saudavel iha fasilidade saude
- Halo ona lansamentu kampanha anti-tabaku iha media, nebe hahu desde 23 janeiru 2015
- Tinan ida nee ministeriu saude sei kontinua halo kampanha sensibilizasaun kontra tabaku ba komunidade sira, lansamentu ba zona livre tabaku iha fasilidade saude no instituisaun publika sira inklui seitor privadu
- Ministeriu saude kontinua servisu hamutuk ho ministerios relevantes, parceirus sira hotu inklui NGO sira, sociadade civil media no komunidade sira atu kontinua halo esforsu sira hanesan;

introdusaun komprensivu ba lezislasaun nebe relasiona ho tabaku hodi tau iha komprimisiu tuir konvensaun enkuadramentu konaba kontrola tabaku FCTC no obriga ninia implementasaun

- Hasae impostu konaba produtu tabaku inklui taxa importasaun
- Deklara fatin publiku hotu-hotu livre tabaku
- implementa ka proibisaun komprensivu ba iha publisidade tabaku iha no orgaun legal sira, patrosiniu no promosaun
- Bandu faan tabaku ba no husi otas sei kiik

hari sistema vijilansia tabaku nian hodi monitoriza ninia uju inklui entre adolsente sira.
Estabelese servisu hapara tabaku iha fasilidade saude sira
halao kampanhia midia hodi responde hasoru influensia husi industria tabaku no desenkoraja uja tabaku

Hau espera liu husi kolaborasaun seitor hot-hotu nian, bele kontribui halo redusaun ba numeru konsumidor tabaku iha timor leste, nunee mos proteje ita nia sidadaun sira, liu-liu jerasaun foun sira husi tabaku, nunee ita hamutuk promove moris saudavel.

Ministeriu saude hakarak aproveita selebrasaun loron mundial la fuma ba tinan ida nee hodi fo rekohesimentu espesial ba seitor privadu 28 iha nivel nasional no municipal, nebe ho sira vontade rasik estabelese ona area livre tabaku iha sira nia servisu fatin. Ministeriu saude sei hametin parseria ho ita boot sira, hodi nunee ita servisu hamutuk luta kontra tabaku iha timor-leste.
Agradese mos ba komisaun organizadora liu-liu diresaun nasional saude publika, Organizasaun saude mundial no Gabinete primeiru ministru nebe halo servisu diak hodi realiza eventu ida nee. Ami nia agradesimentu espesial ba S. E Primeiru Ministru RDTL VI Governu Konstitusional, maluk ministeriu relevantes, media no parseiru sira hotu nebe fo ona tempu hodi marka prezensa iha fatin ida nee.

Ministeriu saude hakarak konvida no enkoraja maluk sira hotu atu hamutuk ita luta kontra tabaku iha timor leste.
mensagem ikus nebe atu hato'o ba ita boot sira katak : 80 % husi prevensaun moras tensaun aas, stroke, atakasaun fuan, asma no kankru mak; presija promove hahalok moris saudavel liu husi ; hapara fuma tabaku, badinas halo ejersisiu fiziku, hapara konsumu tua redus han masin no konsumu aifuan no modo barak.

Hau deseiju loron diak no susesu ba ita boot sira hotu

obrigada



No comments: