Monday, June 06, 2011

press release inkotru Vice Ministra saude iha Genevra

“Delegasaun Timor-Leste, lidera husi S.E. Vise-Ministra Saúde, RDTL partisipa iha Enkontru PBAC ba dala 14, Asembleia Mundial Saúde ba dala 64 no Executive Board ba dala 129, husi loron 12 – 25 Maiu 2011, iha Palasiu Nasoins Unidas, Geneva, Suisa”

I. Enkontru kona-ba PBAC
a. Fatin no Loron: Salaun Exekutive Board, Kuartel Jeral OMS hahú loron 12-13 Maiu 2011.
b. Konteudu ba Reuniaun
Reuniaun PBAC (Programme, Budget and Administration Commission of the Executive Board) diskute no fó anotasaun kona-ba komponente esensial tolu ne’ebé relevante no iha ligasaun ba malu iha Organizisaun Mundial Saúde nian, partikularmente refere ba regiaun OMS neen maka hanesan Africa, America, Europa, Sudeste Asiatico, Mediterraneo Oriental e Pacífico Ocidental)
1) Diresaun estratéjika ne’ebé kobre aspetu ba Reforma Jestaun iha ámbitu OMS nia laran;
2) Asuntu no material relevansia ba revizaun no ne’ebé sei rekomenda ba Asembleia Mundial Saúde: Programa Implementasaun 2008 -2010 no Planu Estratejiku Mediu-Prazu 2010-2012 no ninia respetivu orsamentu, Relatóriu Bianual kona-ba Avaliasaun no Implementasaun, Asuntu ba Rekursus Umanus no Eskala Avaliasaun ba 2012-2013 husi Estadu Membrus sira no Futuru Finansiamentu (Assessed no Voluntary Contribuition).
3) Materia Téknika kona-ba Saúde liu liu Rezolusaun no Desizaun sira

2. Enkontru Asembleia Mundial Saúde
a. Fatin no Loron: Palasiu Nasoins Unidas hahú loron 16 – 24 Maiu 2011
b. Konteudu ba Enkontru
b.1 Asembleia Jeral
• Invited speakers husi Primeira-Ministra Bangladesh no Bill Gate
• Speakers husi nasaun ida idak. Timor-Leste iha ne’ebé S.E. Vice-Ministra Saúde, RDTL maka sai nu’udar orador topiku ne’ebé maka fó husi Komisaun “Prevention and Control of Non-Communicable Diseases” iha kontestu Timor-Leste nian
b.2 Enkontru tuir Komisaun A no B
• Diskute kona-ba ba asuntu sira-ne’ebé maka diskute ona iha PBAC ba dala 13, 14 no Executive Board 128
• S.E Vice-Ministra hat’o “One Regional Voice Stratamente” ho topiku rua ne’ebé maka hanesan no Estadu Membru Sudeste Aziatiku nian. Topiku maka hanesan: (1) Non-Communicable Diseases: Prevention and Control, no (2) Child Injury Prevention.
• Diskute no aprova Resolution (rezolusaun 24) no desizaun (4)

b.3 Enkontru Rejional Seluk entre Estadu Membrus Sudeste Aziatiku nian kona-ba asuntu balun ne’ebé relevansia liu liu “One Regional Voice Statement” ne’ebé Timor-Leste responsabiliza ba “Control and Prevention of Non-Communicable Disease”

3. Enkontru Sesaun 129 Executive Board Meeting
• Loron no Fatin : 25 Maiu 2011, Salaun XVII, Palasiu Nasoins Unidas
• Materia ba Diskusaun:

Eleisaun ba Presidente no Vice-Presidente na’in haat. Iha ne’e S.E Vice-Ministra Saúde RDTL sai eleitu nu’udar Vice-Presidente ba Sesaun 129 Executive Board

Rezultdu husi Asembleia Mundial Saúde. Membru executivu sira iha oportnidade atu fó sira-nia pareser kona-ba atividade, lala’ok durante semana rua ba reuniaun AMS.

Pontu importante ne’ebé sai nu’udar topiku prinsipal ba diskusaun no debte entre Membru Exekutivu no mós La’os Membru Exekutivu maka hanesan harii Working Group tolu hodi responde ba assuntu importante tolu hanesan:
1. Avaliasaun Independente “Independent Evaluation”
2. Governasaun ba OMS noan liu liu aspetu jestaun no finansas
3. Foru Mundial ba Saúde “World Health Forum


Deskuti kona-ba Desizaun oinsa haree grupu serivsu tolu ne’e. Depoisde debate intensu tuir mai to’o iha konsesnu komun ida katak sei iha Sesaun Espesial ba Execituve Board ne’ebé sei hala’o iha fulan Novembru hodi diskute ba proposta tolu kona-ba Working Grupu nian.

Vice-Ministra Saúde RDTL mós fó nia intervensaun kona-ba aspetu no karakteristika ne’ebé maka importante hodi Executive Board bele tau iha konsiderasaun maka:

1. Distribuisaun iha grupu tenke haree ba balansu entre nasaun dezenvolvidu no nasaun iha dezenvolvimentu sira
2. Distribuiisaun ba dokumentu ba estadu membru sira bele liu husi: Elektróniku, Hard copy ka enkontru “Face to Face Meeting”. Tanba nasaun iha dezenvolvimentu, hanesan Timor-Leste sei hasoru dezafiu barak iha aspetu teknolojia hodi asesu ba informasaun liu husi website
3. Komunikasaun efetivu no efikas haree ba karakteristika nasaun ida idak iha kontestu regional neen no estdu membru ida idak no mós nasaun iha dezenvolvimentu no dezenvolvidu.

4. Enkontru Extroardinariu
a. Enkontru Multilateral
• Ho CPLP (Comunidade Países da Lingua Portuguesa) + PALOPS (Países Africanos da Lingua Oficial Portuguesa)
 Loron no Fatin 17 Maiu 2011, oras tuku 12.25 – 14.00, Salaun IV Palais de Nations.
 Topiku ba Diskusaun ho tema “Saúde Global: colaboração entre os países de lingua portuguesa e a rede ePortuguese”
- Colaborasaun entre Paises CPLP no PALOPS
- Apoiu Dezenvolvimentu ba Rekursus Umanus iha Saúde
- Promosaun ba Lian Portuguesa
- Governasaun Global ba Saúde
- Apoiu husi OMS ba Biblioteca Virtual liu husi ePortuguese no Azul ba CPLP no PALOPS
- Brazil konvide membru CPLP atu partisipa iha Enkontru kona-ba “Determinantes da Saúde” ne’ebé sei hala’o iha Rio Janeiro Brasil husi loron 19 – 21 Outubru 2011
 Vice-Ministra Timor-Leste ko’alia kona-ba desafiu sira-ne’ebé Tmor-Leste enfrenta liu liu iha Lingua Portuguesa nu’udar lian Nasional no Rekursus Umanus

b. Enkontru Bilateral
Ho Delegasaun China

• Loron 17 Maiu 2011, oras tuku 16.00 – 16.35 salaun VI Nasoins Unidas
• Pontu importante ne’ebé maka diskute hanesan:
Kooperasaun no Kolaborasaun entre Nasun rua iha area saúde, liu liu apoiu reskursus umanus ne’ebé durante ne’e hala’o ona ho Governu China hodi haruka Médiku Chineses sira ba Timor-Leste iha servisu Hospitalar. Nos apoiu ne’ebé Governu China fó iha treinamentu ba pesoal saúde balun iha China.
Mnisteriu Saúde China husu ba Timor-Leste hodi fó apoiu nafatin ba Director Geral OMS nian ba periodu tuir mai.
Timor-Leste mós haree no husu ba Ministériu Saúde China ho apoiu posibilidade hodi haruka Timor oan sira ba hala’o treinamentu (Pakote komprensivu) iha area espesializasaun, sub-espesializasaun ba Mediku, Enfermeiru, Anestesista, Instrumentu no seluk tan

Timor-Leste husu apoiu karik iha infra-estrutura saúde no material espesializadu
Ho Delegasaun Singapura
• Loron 17 Maiu 2011, oras ......
• Fó agradese ba Governu Singapura nia apoiu ba Sistema Referal ba pasiente sira liu husi iha kuidadus tersiariu (Sub-Espesialidade ba Parkway Hospital
• Sistema referal ida-ne’e presiza liu husi prosesu akordu formal “Memorandum of Understanding” ida entre Governu Timor-Leste no Governu Singapura
(iii) Ho Delegasaun Australia
• Loron 23 Maiu 2011, Oras 11.00
• Delgasaun Ministeriu Saúde ne’ebé lidera husi Vice-Ministra Saúde fó agradesimentu ba Governu Australia hodi kontinua fó apoiu nafatin Timor-Leste
• Timor-Leste husu ba Governu Australia atu fo apoiu iha sistema referensia ba pasiente kuidadus tersiariu ba Asutralia.

Ho Delegasaun Indonesia (Dokumentu aneksu)

Enkontru kona-ba Programme Budget and Administration Committee of the Executive Board ba dala 14 hala’o hahú husi loron 12 to’o 13 Maiu tinan 2011 iha Salaun boot Executive Board nian, Organizasaun Mundial Saúde, Geneva, Suisa.
Executive Board ne’e kompostu husi nasaun 34, ne’ebé reprezenta husi nasaun ida-idak husi Ministru Saúde ka Vise-Ministru/a Saúde ka Diretor-Jeral Saúde ka Diretor balun. Husi Rejiaun Sudeste Aziátiku, nasaun tolu maka reprezenta hanesan: Bangladesh, India no Timor-Leste. Timor-Leste ba dala uluk maka sai nu’udar membru Executve Board hahú husi tinan 2010 – 2013. S.E. Vise-Ministra Saúde, RDTL maka eleitu nu’udar membru Executive Board ba no Vice-Chair nian.
Iha enkontru Executive Board ne’e, husi Delegasaun Timor-Leste lidera diretamente husi S.E. Vise-Minitra Saúde ho nia membru alternate no Advisor sira.
Executive Board ne’e hala’o enkontru tinan ida dala rua, enkontru importante hala’o iha fulan Janeiru, no enkontru badak hala’o iha fulan Maiu, depoisde Asembleia Mundial Saúde iha Geneva.

Objetivu ba Enkontru PBAC, AMS no Konsellu Ezekutivu maka atu:
1. Asegura katak Estadu Membru/Membru Executive Board sira hotu atu tau iha konsiderasaun ba asuntu/kestaun xave saúde nian sira-ne’ebé afeta ka influensia Rejiaun 6 (Afrika, Amerika, Sudeste-Aziátiku, Europa, Mediterráneu Oriental no Pasífiku Osidental) no hatene informasaun kompletu kona-ba asuntu sira-ne’e;
2. Fornese plataforma ida hodi dezenvolve konsensu ida ba unifikasaun ba item relevante saúde nian tuir ajenda “ordem do dia” iha Rejiaun 6 ne’e;
3. Fó efeitu ba desizaun no polítika sira iha Asembleia Mundial Saúde nian;
4. Atu akonsella;
5. Fasilita ninia servisu; no
6. Aprova Rezolusaun sira
Iha Enkontru ba Programme Budget and Administraton Commission ba dala 14 ne’e ko’alia no diskute liu ba area importante tolu maka hanesan:
1. Diresaun estratéjiku kona-ba Reforma Jestaun iha Organizasaun Mundial Saúde nian
2. Materia ba revizaun ho rekomendasaun kona-ba Planu, Orsamentu no Rekursus Umanus iha Organizasaun Mundial Saúde nian
3. Auditoria no asuntu seluk nu’udar informasaun
Iha Enkontru ba Executive Board/Konsellu Ezekutivu ba dala 129 maka kobre aspetu temátika hanesan tuir mai ne’e:

Foram debatidas aspectos e pontos importantes na criação de três grupos de trabalho “Working groups”, atendendo as resoluções que foram aprovados no 64º Assembleia Mundial Saúde, tais como:
1 Avaliação Independente “Independent Evaluation”
2 Governação da OMS relacionado com os aspectos de Jestão e Finanças (Futuros e Desafios)
3 Forum Mundial da Saúde “World Health Forum”
Durante a discussão e debates foram alcançados o consenso comum sobre a decisão da realização da “Sessão Especial do Conselho Executivo onde será prevista no mês de Novembrode 2011”.

Aleinde partisipa ativamente iha Enkontru PBAC ba dala 14,Asembleia Mundial Saúde ba dala 64 no Konsellu Ezekutivu ba dala 129, Delegasaun Timor-Leste mós iha opportunidade hodi hala’o enkontru extroardinariu ho Nasaun Balun
Depoisde enkontru ida-ne’e, Ministériu Saúde hodi haree no kaer ba Rezolusaun sira-ne’ebe aprovadu iha Sesaun 64 ba AMS, Sesaun 14 ba PBAC no Sesaun 129 ba Konsellu Ezekutivu sei tau tuir prioridade hodi nune’e bele hahú hala’o koordenasaun ho diresaun/departamentu/gabinete relevante hodi kria polítika, estratejia, programa, mekanismu no ninia implementasaun. MS002

No comments: