Thursday, January 26, 2017

East Region of Timor-Leste Joint Health Review Meeting

Vice Ministra Saúde Ana Isabel Louva no Kogratula Delgadus Saude Municipiu Baucau, Lautem,Viqueqe no Manatuto
Ana Isabel “ East Region of Timor-Leste Joint Health Review Meeting”.
Husi. Carinton Salazar G Freitas

Ministeriu saúde liu husi vice ministra saude Ana Isabel hala’o abertura ba “ East Region of Timor-Leste Joint Health Review Meeting”. rejiaun leste Baucau, Lautem, Viqueque no manatuto. Marka prejensa iha sorumutu nee mak Administrador municipiu baucau, diretora geral prestasaun servisu ministerius saude, country diretor MSI ( marie stopes international), Delegadus municipiu haat, Profesionais saude, husi Centru saude hotu husi municipiu haat, nomos postu saude sira iha regiaun leste.

Ana Isabel iha ninia diskursu hateten “ ida nee hanensa pasu ne’ebé importante tebes ba municipiu haat tamba bele halibur hamutuk no ida nee akontese primeiru iha timor leste. Husu mos atu akontese ba rejiaun sira seluk sai hanesan ijemplu ida no rejiaun sira seluk ba nati tuir pasu ida ne’e”.

“ hau nia kondisaun la dun diak, doutor sira la permite hau halo viajen dok maibe hau tenki mai tamba ida primeira ves akontese no presija tebes tulun husi nasional”. Iha fulan setembru agora mos iha ona deskontrasaun sei delega kompetensia ba munisipiu ida-idak no administrador mak sei sai hanesan gestor ba partes hot-hotu, iha muncipiu ne’e rasik”.

“ Sorumutu ida nee importante tebes. tamba husi sorumutu ida nee bele buka solusaun sira ba problema saude sira ne’ebé akontese iha rejaun. sorumutu ida ne’e mos, laos halo review deit maibe oinsa halo planu ida ne’ebé diak ba futuru. hareba ba distansia, georafikamente kuaze liga malu nune’e oinsa trasa planu ida ne’ebé diak atu bele lori asistensia diak liu ba komunidade sira. Tenik ana Isabel”.


Entretantu inkontru ida ne’ebé hala’o durante loron rua komesa husi 10 agostu to’o 11 de agostu ne’e hetan apoiu balun husi MSI nomos governu. MS-101

The Timor-Leste Olympics team sensitised about Zika Virus ahead of the games


A delegation of 13 people from Timor-Leaste readies to travel to Rio de Janerio, Brazil to represent and participate in the Olympic and Paralympic Games Rio 2016 (5 August to 18 September 2016). It is well known that the Brazil has been affected by the Zika virus outbreak.  However, WHO is providing public health advice to the Government of Brazil and the Rio 2016 Organizing Committee, on ways to further mitigate the risk of athletes and visitors contracting Zika virus during the Games. Being mindful of this WHO Country Office for Timor-Leste and the Ministry of Health (MoH) made conducted a sensitisation briefing on Zika and especially, how the Timorese Olympic contingent can protect themselves from Zika virus infection. The orientation was a collaborative effort of the MoH, WHO and National Olympic Commission that was represented by Mateus da Costa.

The delegation found the information very useful and felt reassured about travelling to Rio to represent their country. “I knew about the virus and its spread but I did not proactively seek more information. Today’s orientation on Zika has equipped me better to guard myself against Zika virus,” said Anche Cabral, who will be representing Timor-Leste in mountain cycling category. 


Ekipa Olimpiku Timor-Leste hetan sensibilizasaun konaba Virus Zika molok partisipa iha jogu

Delegasaun husi Timor ona nain 13 prontu atu aranka ba Rio de Janeiro, Brazil hodi representa no participa iha Jogu Olimpiku no Paralimpiku Rio 2016 (5 de Agusto to’o 18 de Setembru de 2016). Brazil hanesan país ida ne’ebe afeitadu husi surto virus Zika. Mesmu nune’e, OMS fo informasaun saude publiku ba Governu Brazil no Komisaun Organizadora Rio 2016, konaba dalan oinsa hamenus risku husi atletismo sira no visitante sira atu labele hetan virus Zika durante Jogus. OMS iha Timor Leste hamutuk ho Ministerio da Saude (MdS) halao ona sensibilizasaun konaba Zika no liu-liu oinsa ekipa olimpiku Timor oan sira bele proteje sira nia an rasik husi infeksaun moras Zika. Orientasaun ne’e hetan kolaborasaun husi MdS, OMS no Komisaun Olimpiku Nasional ne’ebe representa husi Sr. Mateus da Costa.

Delegadu sira hare katak informasaun ne’e importante tebes no sai asegura liu tan konaba viajen ba Rio hodi representa sira nia nasaun rasik. “Hau hatene konaba virus ne’e no oinsa nia bele daet maibe hau la sai ativu hodi buka informasaun liu tan. Orientasaun ohin loron inan konaba Zika halao hau sai preparadu liu tan atu seguru hau nia an hasoru virus Zika. “hatatn Anche Cabral, atleta siklista montanha husi Timor-Leste.


Press Release Progresu Program MDA Ronde 1 faze 1 no faze 2 iha Munisipiu iha Timor-Leste

Timor-Leste (TL) hanesan nasaun ida ne’ebe mos sai membru ba nasoens Organizasaun Mundial Saúde (OMS) iha rejiaun Azia Sudestiku. Iha rejiaun ida ne’e TL sei enfrenta hela problema saúde liu-liu moras kontajiozas barak hanesan TBC, Malaria, HIV/SIDA no mos moras tropikal abandonadu ka Neglected Tropical Diseases (NTDs) hanesan limfatik filariasis (LF), infesaun lumbriga ka Soil Transmitted Helminthes (STH) no Framboezia (Yaws).

Iha tinan 2012, MS halao peskiza nasional ida kona-ba prevalensia nasional moras LF no STH ho koperasaun Universidade Sydney (The University of Sydney) no suporta finanseiru no tekniku husi OMS. Rezultadu peskiza ne’e deskobre katak Sero-prevalensia nasional ba moras LF iha TL iha 17,5% no STH ba labarik idade eskola iha 29.0%. Dadus ida ne’e hatudu katak TL nasaun ida ne’ebe endemiku ba moras LF, tamba tuir padraun OMS katak prevalensia LF tenke < 1% husi total populasaun rai refere no ba kontekstu Timor-Leste Munisipiu ida –idak tenke atinji prevalensia LF < 1% ida ne’e.

Programa Mass Drug Administration (MDA) ka distribuisaun aimoruk masal ba ema hotu ida ne’e atu responde ba moras LF no infesaun lumbriga (STH) ne’ebe mak endemiku iha Timor-Leste. Ho ida ne’e, Governo RDTL iha komitmentu atu halao programa ida ne’e husi tinan 2015-2020.

Objetivu hala’o programa MDA atu hamenus taxa lumbriga oan (microfilaraemia rate) ba LF husi  10,6 % to’o menus husi 1% ba populasaun iha Timor-Leste iha tinan 2020, prevene no kontrola disabilidade kauza husi LF liu husi jestaun morbilidade ±80% ba hirak ne’ebe identifika ho disabilidade tamba LF iha 2020, kontrola infesaun ne’ebe kauza husi lumbriga ka STH  husi 29% to’o 5 % ba labarik sira ho idade husi fulan 6 to’o tinan 16 liu husi  tratamentu lumbriga dala rua ba kada tinan iha 2020, Elimina Framboezia, i kazu zero liu husi identifikasaun kazu ativu no tratamentu ba kazu hotu-hotu ne’ebe identifika, sira nia kontaktus no populasaun ne’ebe iha risku (e.z. ema hotu hotu iha suco laran bainhira kazu ruma deteta) iha 2017 no atinji eradikasaun iha 2020.
Paulino Pinto nudar consultan ba programa MDA ne’e informa katak atividades planeadu ba programa MDA kompleta ona mak hanesan advokasia lider lokal iha nivel munisipiu sobre programa MDA, kona halao vijilansia baze de dadus, treinamentu facilitadores programa MDA iha munisipi, treinamentu voluntariu komunidade iha nivel posto administrativu, registrasaun komunidade no alunus escola husi voluntariu komunidade, fahe aimoruk massal husi voluntariu komunidade, ikus liu monitorizasaun ba reasaun adversa aimoruk husi voluntariu komunidade.

Paulino realsa programa MDA durante tinan 2015 no Kuarter 2 tinan 2016 halao ona iha Munisipiu 10 hanesan Liquisa, Ermera, Manatutu, Aileu, Ainaro, Manufahi, Baucau, Viqueque, Lautem, no Dili. Munisipiu tolu hanesan Liquisa, Ermera no Manatutu kompleta Ronde 1 iha fulan outobru no Novembru 2015. Tamba iha reasaun adversa ne’ebe mosu maka’as iha Munisipiu Bobonaro iha tempu ne’eba iha fulan Outobru 2015, programa MDA mos hapara temporariamente husi Ministra Saúde.

Conltan ba programa MDA haktuir planu Ministériu Saúde liu husi Departementu Doencas Contajiozas sei halao fila fali programa MDA iha Covalima, Bobonaro no Oecusee iha semana segundu fulan Maiu iha 2016. Orsamentu alokadu ona ba Munisipiu hirak ne’e. Ba Rejiaun ZEEMS-Oé-Cusse (Ambéno), no Munisipiu Bobonaro komesa ona advokasia ba lider lokal sira no treinamentu ba pesoal saude sira atu sai fasilitadores ba prgorama MDA nian ba tinan 2015-2020. Hafoin treinadu ba MDA, fasilitadores sira ne’e sei treinadu fila fali atu implementa programa MDA hodi fahe aimoruk DEC, Albendazole no Pyrantel Pamoate ba populasaun ne’ebe mak elijivel atu hemu. Tamba, ba sira ne’e mak hanesan inan isin rua, inan fo-susu no moras todan hanesan kankru, moras fuan, moras rins sei exkluidu (la fo aimoruk) ne’ebe mak mensiona iha leten.


Voluntariu sira ne’ebe treinadu ona no sei treinu sei ba halao rejistu uma kain, fahe aimoruk – DEC, Albendazole no Pyrante Pamoate, no mos sei identifika populasaun hirak ne’ebe mak suspeitu moras TBC, Malaria no Ain-potis hodi bele hetan verafikasaun no konfirmasaun husi fasilitadores MDA nivel Munisipiu sira. Tamba, programa MDA ne’e Programa integradu ho program sira seluk ne’ebe mak halao program hirak ne’ebe mensiona-TBC, Malaria no seluk tan. Husi programa fahe aimoruk masal ida ne’e, voluntariu komunidade sira mos treinadu atu bele suspeitu moras Frambuezia no sei koileta informasaun kona-ba moras refere hodi bele fo informasaun ba pesoal saude hanesan tekniku laboratoriu nivel Munisipiu sira atu bele hasai ran hodi bele halo testu ba moras refere. Tamba, Ministério Saúde mos iha objetivu atu elimina moras ida ne’e iha tinan 2020. Paulino reforsa.MS-001

Vice Ministra Saude Lansa programa HAKBI’IT nebe financia husi USAID

USAID nia programa HAKBI’IT mak programa asistensia tekniku ba Ministério da Saúde, ne’ebé simu fundus husi Ajensia Estadus Unidus ba Dezenvolvimentu Internasional ne’ebé implementa husi JSI Research and Training Institute. 

Projetu ne’e atu ajuda hari’i kapasidade servisu saúde ne’ebé forte liu-tan, ho rezultadu atu hasa’e kualidade no utilizasaun servisu ba programa saúde inan, bebe foin moris, labarik no adolesente nian no programa espasu oan.  Projetu ne’e sei foka nia asistensia tekniku iha nivel nasional ho kolaborasaun ho Ministério da Saúde no Instituto Nasional de Saúde, no mos iha Covalima, ho kolaborasaun servisus Saúde Municipio, Ospital Referal, fasilidade saúde Kuidadus Saúde Primaria  no lider komunidade sira.

Lancamento programa ne’e iha loron 7/6/2016, iha salaun Administrasaun Municipiu Covalima, Vice Ministra da Saude, Dra. Ana Isabel hatete dala ida tan Ministeriu Saude hetan apoiu husi Estadus Unidus de America atu hatete atak ida ne’e laos primeiru vez apoiu ida nebe mak USAID fo ba ita maibe ida ne’e apoiu ba dala ha’at, programa sira ne’e hotu nia objetiu atu fo kapasidade ba ita nia professionais saude sira nebe mak halao serbisu iha baze, liu-liu kona ba jestaun.

Vice Ministra realsa katak ita bele iha politica oi-oin husi nacional maibe ita ninia kapasidade atu implementa iha okos la dun forte, mos sai dezafiu bot ida, tanba ida ne’e Ministeriu Saude hili dalan atu servisu hamutuk nafatin ho Estadus Unidos da America liu husi programa JSI atu hakbi’it nafatin ita ninia professionais saude sira li-liu iha area jestaun. Progara nee mai ho intensaun atu kapasita ita ninia professionais saude sira tanba ne’e mak hau husu ba hau nia professionais saude sira iha Municipiu Covalima tanto husi delegacia saude mos husi ospital referencia to’o iha posto saude atu fo apoio, koperasaun, kolaborasaun no kontribuisaun diak ba JSI ho ninia ekipa tomak atu bele simu skils ka badaen ou kunhesimentu sira nian nebe mak atu transfere ba ita.

Entertantu Ambassadora Estadus Unidos da America Karen Stanton hatete Governu Estadus Unidus sai ona parseiru ida ne’ebé orgullu ba Governu Timor-Leste dezde independénsia, no komesa ona fornese asisténsia hodi hatun mortalidade ba labarik ki’ik-oan sira liu tinan sanulu-resin-hat liu ba. Ami orgullu tebes atu kontinua parseria ba tempu naruk ho Ministériu da Saúde.

Programa HAKBI’IT nu’udar kolaborasaun úniku entre Ministériu da Saúde, Institutu Nasionál Saúde, USAID no JSI. Ekipa ida ne’e serbisu hamutuk ona iha Timor-Leste liu husi dékada ida hodi hadi’a saúde familia, inklui saúde inan, bebé foin moris, labarik ki’ik sira no joven sira. Ministériu da Saúde hala’o ona progresu ne’ebé di’ak tebes atu hadi’a rezultadu saúde no atu alkansa Meta Dezenvolvimentu Miléniu numero Ha’at. 

Governu Estadus Unidus ho orgullu tebes apoia ona ba esforsu no serbisu hodi hadi’a liu tan kuidadu saúde ba povu Timor, hamutuk ita hotu hakarak halo Timor saudavel liu tan. Ita nia saúde afeta buat hotu mak ita halo iha ita nia serbisu, ita nia família, ita nia kondisaun finansa no importante liu mak ema hotu-hotu hetan inisiu di’ak iha nia vida. Governu Estadus Unidus nia esforsu ba saúde mak foka liu ba oinsá hapara mortalidade ba labarik no inan sira husi moras no problema ne’ebé bele prevene. Karen hatete.

Hafoin lansamentu programa HAKBI’IT remata, ministeriu saude hamutuk ho agensia USAID ne’e hala’o kedas ho workshop supervizaun no planeamentu hamutuk ho lider lokal sira no profissionais saude saude sira iha municipiu refere.


Iha fatin hanesan Administrador Municipiu Covalima, Jose Pina Cardoso hola parte mos iha workshop nee hatete atu rezolve problema sira husi saude nian laos ema sira nebe mak serbisu iha saude deit, maibe povo tomak iha covalima ida ne’e tenke fo kontribuisaun, tenke apoiu, involve hodi suporta ba programa sira nebe mak sira sei hala’o iha ita nia rai ida ne’e. Liu-liu ba sira nebe ma ukun, tanto ukun iha Aldeia, Suco, Posto nomos iha Munipiu nian. Jose Cardoso mos agradece ba Ministeriu Saude tanba sei servisu hamutuk ho Ambassadora Estadus Unidos nian liu husi sira nia tulun Ajencia ida husi USAID bele mai to’o iha ne’e para atu bele fortifica ita nia servisu saude iha municiupiu covalima. MdS

CERIMONIA ENTREGA INSTRUMENTUS BAZIKUS HUSI ORGANIZASAUN MUNDIAL SAÚDE BA MINISTÉRIU SAÚDE

Ho tulun husi Organizasaun Mundial Saude iha Timor-Leste ohin 27 de Abril 2016 ita realiza tan cerimonia termo de entrega instrumentus bazikus hodi apoio programa saude na familia. Programa saude na familia hanesan parte ida husi pakote komprensivu kuidadu saude primaria nebe lansa iha fulan Abril tinan 2015 liu ba husi SE. Primeiru Ministro RDTL. Programa ida nee sai prioridade ida nebe Ministeriu da Saude tenki atinji nia metas antes loron 28 Novmbru 2016. Familia hot-hotu iha kompostu husi Aldeia 2.225 tenki hetan ona vizita husi pessoal saude sira. Nune’e iha loron 22 Jullu 2015 hahu halo pilotu iha Municipio Dili, no halo expansaun ba Municípiu sira seluk iha loron 6 Outubru 2015, prossesu implementasaun komesa halao husi Outubru 2015 iha Municípiu 12 inklui Rejiaun Autonomia Oecusse. Mekanismu implementasaun programa refere mak hanesan uza formatu annual no sistema dijital, iha prossesu implementasaun programa ne’e presiza tebes apoiu instrumentus médikus no instrumentus non medis, nune Ministeriu Saúde hato’o pedido no hetan resposta pozitivu husi Organizasaun Mundial Saúde iha Timor-Leste nebe durante ne’e servisu hamutuk ho Ministériu Saúde.

Hare ba programa ne’e hanesan prioridade ba Ministériu Saúde, iha loron 8 fulan Jullu 205, Ministeriu Saúde organiza enkontru ida hamutuk ho parseiro sira hot-hotu hodi husu apoiu ba implementasaun programa, iha enkontru refere OMS fo nia komitmentu hakarak fo apoiu financeiru no material ba implementasaun programa.

Iha diskursu Ministra da Saude, Dra. Maria do Céu hatete, rezultadu dadus Saúde na Familia husi fulan Jullu 2015 loron 24 Abril 2016 provizoriamente foti deit husi sistema manual. Total uma kain iha Timor-Leste tuir sensus nacional 2015 hamutuk 206,483. Uma kain nebe hetan vizita ona hamutuk 39.043. atinjimentu seluk hanesan treinamentu sistema digital ba ekipa integradu nivel Municípius no Posto Administrativu, distribuisaun Laptop no modem 68 unidades ba 68 sentru saude komunitáriu iha Timor laran komlpetu hotu ona.

Dra. Maria do Ceu realsa tan katak atividade saude na familia ho diak, ohin ita hetan tan suporta ekipamentus báziku husi Organizasaun Mundial Saude no husu Diretor Geral Prestasaun de Saude atu koordena mekanizmu distribuisaun ekipamentus hirak ne’e to’o baze hodi bele apressa implementasaun programa saude na famili ho susessu.

Entertantu Reprezentatnte Organizasaun Mundial Saúde, Dr. Rajesh Pandav hatete, OMS espera katak Ministeriu Saude sei halo esforsu tomak atu distribui ekipamentu hirak ne’e ba fasilidade saude hotu iha Timor-Leste. Tuir mai ami hein katak sei iha mekanizmu diak atu bele kontrola no kuidadu sasan hirak ne’e, karik presiza tenki fo mos treinamentu ba pessoal saude oinsa atu uza ekipamentus hodiak inklui oinsa halo manutensaun regular ba sasán hirak ne.e tenik Rajesh Pandav.


Reprezentante OMS ne mos mensiona liu tan katak instrumentus báziku nebe sei entrega mak hanesan; dellivery bed unidades 12, laryngoscope unidades 71, steam sterillizer unidades 71, resucitation bag 71, colorimeter unidades 71, stretcher unidades 71, trolley unidades 55, clock unidades 190, thermometer unidades 734, spygmomanometer unidades 367, stethoscope unidades 367, torch unidades 367, infant scale unidades 367, auriscope unidades 367, adult scale unidade 367, insenerator for medical waste unidade 1.MS-001